Rođena Ita Rina, glumica – 1907. godina

Ita Rina, pravo ime Italina Lida 'Ida' Kravanja (kasnije: Tamara Đorđević), srpska filmska glumica slovenačkog porekla. Rođena u Divači kod Trsta, Italija 7. jula 1907, a umrla je u Budvi 10. maja 1979. godine.

Pohađala gimnaziju u Ljubljani. Godine 1926. izabrana je za Mis Jugoslavije, a posle toga učestvuje i na izboru za Mis Evrope. Nakon potpisivanja trogodišnjeg ugovora sa producentskom kućom Ostermajer film seli se u Berlin a 1927. počinje njena glumačka karijera: prvi film u kom je glumila bio je Dvoje ispod nebeskog svoda Johanesa Gutera i Ernsta Volfa iz 1927. „gde pored lepote iskazuje i znatan glumački dar”

Proslavila se ulogom u filmu Erotikon Gustava Mahatija „koji je znalački iskoristio njenu fotogeničnost i sposobnost izražavanja strasti senzualne mlade žene”.

U Beograd se preselila 1931. godine a 1932. udala se za inžinjera Miroslava Đorđevića kada je prešla u pravoslavlje, promenila način života i uzela ime Tamara Đorđević. Nakon udaje nastupala je ređe, „a sa filma se povukla 1939. godine, na vrhuncu popularnosti”.

Posle Drugog svetskog rata na filmu se pojavila samo još jednom: u manjoj sporednoj ulozi u filmu »Rat« (zajedno sa Batom Živojinovićem) u režiji Veljka Bulajića, koji je nominovan za Zlatnog lava na filmskom festivalu u Veneciji 1960. godine.

Ita Rina je ukupno igrala u 18 filmova, uglavnom čehoslovačke i nemačke proizvodnje, s tim da su neki snimani i u Jugoslaviji (Fantom Durmitora i Na plavom Jadranu).

 

Ostali događaji na današnji dan:

1307. Umro je engleski kralj Eduard I na putu prema Škotskoj, gde je krenuo da uguši ustanak.

1572. Umro je Sigismund II August, poslednji poljski kralj iz dinastije Jageloviča. Tokom njegove vladavine (od 1548) stvorena je unija Poljske, Litvanije i Zapadne Prusije (Lublinska unija 1569). Proglasio je 1572. opštu slobodu veroispovesti.

1585. Pod pritiskom katoličke “Svete lige” francuski kralj Anri III izdao je Nemurski edikt protiv hugenota.

1752. Rodjen je Žozef Mari Žakar, francuski pronalazač, izumitelj razboja za tkanje (1801).

1807. U Tilzitu je potpisan mirovni ugovor kojim je završen rat Francuske i Rusije, učesnice u koaliciji protiv Napoleona. Ugovor, koji je ostao na snazi do Napoleonove invazije na Rusiju 1812, podrazumevao je i savezništvo, a Napoleon se, pored ostalog, obavezao da neće progoniti Crnogorce zbog njihove borbe protiv Francuske.

1815. Savezničke snage (Šesta koalicija protiv Napoleona) ušle su u Pariz nakon abdikacije Napoleona Bonaparte.

1816.Umro je irski dramski pisac i političar Ričard Šeridan , autor popularnih komedija “Škola skandala” i “Kritičar”. Kao član britanskog parlamenta (1780-1812) proslavio se kao politički govornik.

1854. Umro je nemački fizičar Georg Simon Om). Po njemu je dobila ime jedinica za merenje eletričnog otpora u medjunarodnom sistemu mera (om).

1860. Rodjen je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler , autor devet čuvenih simfonija i ciklusa pesama. Bio je direktor Bečke opere (1897-1907) koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba.

1887. Rodjen je francuski slikar i grafičar rusko-jevrejskog porekla Mark Šagal. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. Ilustrovao je Gogoljeve “Mrtve duše” i Bibliju i oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN u Njujorku i uradio vitraže u katedrali u Mecu.

1893. U Zagrebu je rodjen hrvatski pisac Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame, eseje (“Hrvatski bog Mars”, “Povratak Filipa Latinovića”, “Gospoda Glembajevi”, “U agoniji”).

1898. SAD su anektirale Havajska ostrva.

1911. Rodjen je italijanski kompozitor Djan Karlo Menoti, poznat po operama sa temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta (“Konzul”, “Medijum”, “Amelija na balu”). Osnovao je muzički festival u Spoletu.

1930. Umro je engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po zanimanju. Oprobao se u različitim književnim žanrovima, ali je svetsku popularnost stekao pričama o detektivu Šerloku Holmsu .

1937. Sukobom japanskih i kineskih trupa kod mosta Marko Polo blizu Pekinga počeo je japansko-kineski rat.

1941. U Srbiji je počeo ustanak protiv nemačke okupacije, pod vodjstvom komunista.

1978. Nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije proglašena je država Solomonska Ostrva.

1991. Usvojena je Brionska deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, kojom se vlada SFR Jugoslavije obavezala da će povući saveznu vojsku (JNA) iz Slovenije, a slovenačke vlasti na demobilizaciju slovenačkih trupa. Odluke Slovenije i Hrvatske o nezavisnosti suspendovane su na tri meseca. Prihvaćeno je da u Sloveniju i Hrvatsku dodju posmatrači EZ.

1994. U Jemenu je okončan dvomesečni gradjanski rat ulaskom trupa Severnog Jemena u glavni grad Južnog Jemena Aden.

1995. U Beogradu je otvorena prva podzemna železnička stanica.

2000. U Beogradu je umro jugoslovenski kompozitor i muzikolog Nikola Hercigonja. Njegova muzika inspirisana je nacionalnom istorijom i folklorom (scenski oratorijum “Gorski venac”, simfonijski ples “Lindjo”, ciklusi pesama za glas i orkestar, muzika za film).

2000. Ceo tiraž knjige “Hari Poter i vatreni pehar”, četvrti nastavak avantura dečaka madjioničara, rasprodat je u pretplati, pre nego što je izašao iz štampe.

2003. Odlukom visokog predstavnika medjunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdauna zamrznuti su bankovni računi 14 osoba u BiH, medju kojima su i članovi porodice haškog optuženika Radovana Karadžića.

2005. U seriji eksplozija u podzemnoj železnici i gradskom autobusu u Londonu život je izgubilo 56 lica, a preko 700 je povredjeno. Odgovornost za napade preuzela je islamistička grupa Al Kaida za Evropu.