Rođena Marija Kiri, čuvena fizičarka – 1867. godina

Marija Sklodovska-Kiri poznata je fizičarka i hemičarka poljskog porekla, kao i prva žena koja se istakla u naučnom svetu. U njena najveća dostignuća spadaju rad na teoriji radioaktivnosti, tehnikama razdvajanja radioaktivnih izotopa, kao i otkriće dva hemijska elementa. Ostala je jedina žena koja je dvaput dobila Nobelovu nagradu.

Marija se rodila kao peto dete u porodici nastavnika. Deda joj je bio poznati pedagog, a otac nastavnik matematike i fizike. Takvo okruženje rano ju je zainteresovalo za nauku. Sa pet godina naučila je da čita i piše.

Studirala je na Sorboni, na odseku za fiziku i hemiju. Noću je radila, dajući privatne časove.

1894. godine, upoznaje Pjera Kirija, koji je tada bio na doktorskim studijama u laboratoriji Anrija Bekerela. Kada je Pjer doktorirao sledeće godine, Marija se udala za njega.

Pjer ju je preporučio Mariju Bekerelu, koji joj je potom predložio doktorske studije pod njegovim mentorstvom. Predložio joj je da vrši ispitivanje zašto neki delovi nekih vrsta rude uranijuma znatno više zrače nego čisti uranijum. Marija je počela da razlaže rudu uranijuma na pojedinačna hemijska jedinjenja i traži jedinjenje koje izaziva veliko zračenje ove rude. Kasnije se radu priključio i Pjer.

Njih dvoje ovo zračenje nazvali su radioaktivnost i tada prvi put upotrebili tu reč. Takođe su pronašli da su radioaktivni elementi bili prisutni u veoma malim količinama, jer se pomoću običnih hemijskih analiza nisu mogli otkriti.

Kirijevi su nabavli više tona uranijumove rude i opremili radionicu u maloj šupi. U julu 1898. izolovali su malu količinu crnog praha sa 400 puta intenzivnijom radioaktivnošću od iste količine uranijuma. Prah je sadržavao jedan novi element. Prema Marijinoj domovini, nazvali su je polonijum.

Godine 1903. Marija je postala prva žena u istoriji koja je dobila titulu doktora fizike – a iste godine dobila je i Nobelovu nagradu za proučavanja radioaktivnosti, zajedno sa Pjerom Kirijem i Anrijem Bekerelom.

Kad su dobili Nobelovu nagradu, Pjer je postao profesor na Sorboni i dobio dozvolu za otvaranje laboratorije Kiri, u kojoj je šef ispitivanja bila Marija.

Pjer je preminuo 1906, kada ga je pregazila konjska zaprega. Marija je nepun mesec potom dobila katedru svog preminulog muža. Na taj način postala je prva žena profesor na Sorboni. Pet godina kasnije glasalo se o njenom primanju u Francusku akademiju nauka, ali nije primljena. Iste godine – 1911. – Mariji je dodeljena druga Nobelova nagrada, ovaj put za otkriće dva nova elementa, polonijuma i radijuma.

Marija Kiri umrla je blizu Salanša, Francuska, 1934. godine od aplastične anemije, koja je skoro sigurno posledica izlaganja radijaciji. Štetni efekti radijacije još nisu bili poznati, a ona je veliki deo svog posla obavljala bez zaštitnih sredstava. Nosila je probne cevi s radioaktivnim izotopima u svom džepu i držala ih u fioci svog stola, a kraj uzglavlja je uvek držala malo radijumovih soli da joj sjaje u mraku.

Pod ličnim nadzorom Marije Kiri vršena su i prva istraživanja u sveta o mogućnosti izlečenja raka pomoću radioaktivnosti.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1598 – Rođen je španski slikar Fransisko de Surbaran, čije delo, uz stvaralaštvo Velaskeza, predstavlja vrhunac španskog baroknog slikarstva. Bio je dvorski slikar kralja Filipa IV (1638), a njegovi najbolji radovi nalaze se u samostanima u Sevilji.

1659 – Francuska i Španija su zaključile Pirinejski mir, kojim je završen rat između dve zemlje započet 1635.
1867 – Rođena je poljska naučnica Marija Sklodovska Kiri, prva žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Radeći sa suprugom Pjerom na istraživanju radioaktinosti, otkrila je radijum (1898) i polonijum. Supružnici Kiri su 1903. podelili Nobelovu nagradu za fiziku sa Bekerelom, a 1911. Marija Kiri je dobila Nobelovu nagradu za hemiju.

1875 – Britanski istraživač Vernej Kameron stigao je na atlantsku obalu Afrike kao prvi Evropljanin koji je prešao Afriku od obale do obale. Na taj put krenuo je 1873. iz Zanzibara.

1879 – Rođen je ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštejn, poznat kao Lav Trocki, jedna od ključnih ličnosti u obe ruske revolucije, 1905. i 1917. Bio je član Politbiroa boljševičke partije, predsednik uticajnog Petrogradskog sovjeta, šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi. Nakon sukoba sa Staljinom, isključen je 1927. iz partije, 1929. je proteran iz SSSR, a u avgustu 1940. po Staljinovom nalogu ubijen u Meksiku. Njegova ideja o permanentnoj revoluciji, kao jedinom načinu za pobedu socijalizma u svetu, našla je sledbenike u pokretu trockista.
1913 – Rođen je francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. („Stranac”, „Kuga”, „Mit o Sizifu”, „Pisma nemačkom prijatelju”, „Pobunjeni čovek”).

1917 – U Petrogradu je pod vođstvom vođe boljševika Vladimira Iljiča Lenjina počela Oktobarska socijalistička revolucija. Crvena garda zauzela je sve značjane punktove u gradu, srušena je privremena vlada Aleksandra Kerenskog i formirana prva sovjetska vlada s Lenjinom na čelu.

1944 – Frenklin Rozevelt izabran je četvrti put za predsednika SAD, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji.

1946 – Završena je prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. Oko 70.000 mladih iz cele zemlje i 2.000 iz inostranstva izgradilo je za 190 dana prugu dugu 90 kilometara.

1956 – Tokom Suecke krize, Generalna skupština UN izglasala je rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naloženo da odmah povuku trupe iz Egipta.

1972 – Ričard Nikson izabran je drugi put za predsednika SAD, ali je u avgustu 1974. bio prisiljen da podnese ostavku zbog afere Votergejt u kojoj je otkriveno da su pristalice republikanaca uoči tih izbora, radi špijunaže provalile u glavno sedište Demokratske stranke. To je bilo prvi put da američki predsednik podnese ostavku.

1973 – SAD i Egipat su uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute posle Šestodnevnog rata 1967. u kojem je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela Sinaj, područje Gaze i Golansku visoravan u Siriji.

1987 – U Tunisu je u državnom udaru koji je predvodio premijer Bin Ali oboren Habib Burgiba, predsednik države od sticanja nezavisnosti 1956. Ben Ali je za 84-godišnjeg lidera, koji je 1974. proglašen doživotnim predsednikom Tunisa, rekao da je isuviše senilan da bi vladao.

1990 – Meri Robinson je, na prvim predšedničkim izborima posle 17 godina, postala prva žena predsednik Irske.

1992 – Umro je slovački državnik Aleksander Dubček, vođa reformističkog pokreta u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih godina XX veka nazvanog „Praško proleće”, promoter „socijalizma sa ljudskim likom”. U januaru 1968. je izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ, a u avgustu iste godine je smenjen nakon vojne intervencije Varšavskog pakta. Posle pada komunističkog režima 1989. izabran je za predsednika čehoslovačkog parlamenta.

2000 – Održani su predsednički izbori u SAD koji su, zbog spora oko izbornih rezultata, doveli zemlju u političku krizu bez presedana. Odlukom Vrhovnog suda SAD 13. decembra za predsednika je izabran republikanski kandidat Džordž Buš Mlađi.

2001 – Belgijska nacionalna avio kompanija Sabena podnela je zahtev za bankrot i time postala prva evropska avio kompanija koja je to uradila zbog velikih gubitaka u avio industriji, nakon terorističkih napada na Ameriku 11. septembra 2001. godine.

2002 – Na referendumu na Gibraltaru, većinom glasova odbijen je britansko-španski plan o podeli suvereniteta nad ovom kolonijom, što je izazvalo zastoj u pregovorima između Londona i Madrida.

2004 – Umro je južnoafrički scenarista Gibson Kente (72), osnivač pozorišta Crnaca, koji je otvoreno priznao da ima AIDS.

2007 – U Briselu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Srbije. Sporazum su parafirali potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i komesar za proširenje EU Oli Ren. Pregovori sa EU trajali su dve godine, uključujući i jednogodišnji prekid.