Rođena princeza Katarina Karađorđević – 1943. godina

Princeza Katarina školovala se u Atini i Lozani. Studirala je biznis na Univerzitetu Denver u Koloradu, i na Univerzitetu Dalas u Teksasu. Bavila se nekoliko godina biznisom u Sjedinjenim Državama.

Katarina Karađorđević (devojačko Batis), princeza u srpskoj lozi Karađorđevića, rođena je u Atini (Grčka), 13. novembra 1943. godine, od oca Roberta i majke Ane Batis.

Princeza Katarina bila je prethodno udata i ima dvoje dece, Dejvida i Alison. Alison ima četvoro dece: Amandu, Stefani, Nikolasa i Majkla sa kojima živi u Grčkoj. Princeza Katarina je mnogo putovala, a živela je u Australiji, Africi i Sjedinjenim Državama.

Princeza Katarina upoznala je princa Aleksandra 1984. godine u Vašingtonu (SAD), a venčali su se u Londonu 21. septembra 1985. godine. Kum im je bio grčki Kralj Konstantin, a stari svat Kraljević Tomislav, stric princa Aleksandra.

Princeza Katarina veoma je aktivna na polju humanitarnog rada, naročito nakon izbijanja sukoba na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Pokrovitelj je mnogobrojnih humanitarnih organizacija, uključujući „Lifeline Humanitarian Organization”, „SOS–Appeal for Life” i „United Orthodox Aid”. Početkom avgusta 2001. u Beogradu je osnovana Fondacija Princeze Katarine, sa zadatkom da nastavi i proširi humanitarne aktivnosti.

Godine 1991. princ Aleksandar u pratnji svoje supruge princeze Katarine i sinova princa naslednika Petra, princa Filipa i princa Aleksandra doputovao je u Srbiju.

Pre 5. oktobra 2000, princeza je takođe posetila Srbiju 1992, 1993, 1994, 1995, i 2000. Ona je takođe posetila Crnu Goru i Kosovo 1999. godine, a Bosnu 2000. godine. Princeza Katarina i Kraljevska porodica nastanili su se u Kraljevskom Dvoru u Beogradu 17. jula 2001.

Princeza Katarina govori grčki, engleski i francuski, služi se španskim i uči srpski jezik. Voli muziku, književnost i sve aktivnosti u vezi sa decom, kao i kulinarstvo, pozorište i kros-kantri skijanje.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1093. Tokom petog bezuspešnog pokušaja da pokori Englesku umro škotski kralj Malkolm III. Na vlast došao 1057, pošto je pobedio i ubio kralja Makbeta kako bi osvetio oca, kralja Dankana I, kog je Makbet ubio 1040.

1782. Rođen Esajas Tegner, jedan od najvećih švedskih pesnika.

1868. Umro italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, autor 39 opera.

1871. Rođen Vladislav Ribnikar, osnivač lista Politika, 1904, njen prvi direktor i glavni urednik. Jedan od osnivača TANJUG-a i prvi direktor te agencije, 1943. Ministar prosvete FNRJ 1945. i predsednik Komiteta za kulturu i umetnost 1946.

1912. Rođen francuski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko. Antidramom se suprotstavio klasičnom pozorištu, odbacivši svaku akciju, uzročnu povezanost i tradicionalne šeme klasičnih dramskih dela.

1941. Prvi britanski nosač aviona Ark rojal pogođen u II svetskom ratu nemačkim torpedom blizu Gibraltara. Narednog dana potonuo.

1942. Počela odlučujuća vazdušno-pomorska bitka japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala, u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obe strane pretrpele velike gubitke u brodovima, ali su strateški uspeh postigli Amerikanci.

1944. Partizanske jedinice Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile Skoplje u II svetskom ratu.

1945. Francuski general Šarl de Gol izabran glasovima svih 555 poslanika za predsednika privremene vlade, posle čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.

1965. Umro srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, stručnjak za srpsku srednjevekovnu umetnost. Rukovodio otkopavanjima Stobija i Caričinog grada.

1970. Hafez al Asad vojnim udarom pruzeo vlast u Siriji.

1974. Umro italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika. Jedan od tvoraca neorealizma.

1975. Svetska zdravstvena organizacija objavila da su u Aziji, prvi put u istoriji, iskorenjene velike boginje.

1980. Američki svemirski brod Vojadžer I poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.

1985. U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren grad Armero. Poginulo 25.000 ljudi.

1994. Šveđani na referendumu, s 52,2 odsto glasova, odlučili da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji.

1999. U zemljotresu u Turskoj poginulo više od 450 ljudi, oko 2.500 povređeno.

2000. Predsednik Filipina Džozef Estrada optužen za korupciju. Pod pritiskom protesta građana i vojske 20. januara 2002. povukao se sa vlasti, a 16. aprila predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

2001. Borci antitalibanske Severne alijanse ušli u glavni grad Avganistana Kabul.

2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio bosanske Srbe Duška Sikiricu, Damira Došena i Dragana Kolundžiju na zatvorske kazne od 15, pet i tri godine zatvora za zločine protiv čovečnosti nad muslimanskim civilima 1992. u logoru Keraterm u Prijedoru.