Rođena Šarliz Teron, holivudska glumica – 1975. godina

Šarliz Teron rođena je u mestu Benoni blizu Johanezburga u Južnoafričkoj Republici. Interesantno je da se prezime ove poznate glumice u zapadnom svetu pogrešno izgovara kao 'Teron' a u stvari je pravilno 'Tron'.

Šarliz se istakla se u filmovima kao što su: „Đavolji advokat”, „Moćni Džo Jang”, „Posao u Italiji” i „Monstrum”,  za koji je nagrađena Oskarom za najbolju glavnu žensku ulogu 2003. godine.

Odrasla je na farmu u mestu Benini u južnoafričkoj provinciji Transval kao jedino dete Gerde i Čarlsa Trona, čiji je predak po ocu Danijel Tron bio istaknuta ličnost Drugog burskog rata.

Teronova, između ostalih, ima pretke nemačkog i holandskog porekla, a njeni najstariji poznati preci su francuski hugenoti, naseljeni u Južnoj Africi.

Sa petnaest godina je prisustvovala porodičnoj tragediji, kada je njena majka u u samoodbrani ubila njenog oca alkoholičara koji je maltretirao porodicu.

Sa punih šesnaest godina se preselila u Milano i počela da radi kao model. Kasnije se preselila u Njujork i pohađala časove baleta. Zbog povrede kolena je morala da odustane od baleta i zato se preselila u Los Anđeles.

Nakon osam meseci provedenih u gradu, dobija malu ulogu u filmu „Deca kukuruza 3″. Posle te uloge karijera joj kreće uzlaznom putanjom i glumi u sve poznatijim filmovima.. Pozirala je naga za Plejboj magazin 1999. godine.

Maternji jezik joj je afrikans, a tečno govori i engleski sa američkim naglaskom.

 

Ostali događaji na današnji dan:
1830. Francuska skupština izabrala je Luja Filipa za kralja Francuske, pošto je Šarl X bio prisiljen da abdicira u Julskoj revoluciji. Novi kralj je postao poznat kao „kralj građanin”.

1834. Umro je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan po njemu „Žakarova mašina”.

1858. Kraljica Viktorija je za prestonicu britanskog dominiona Kanade odabrala Otavu.

1859. Rođen je srpski glumac Ilija Stanojević, poznat kao Čiča-Ilija, najpopularniji komičar svog vremena. Napisao je komediju „Dorćolska posla”, a sa Jankom Veselinovićem komediju s pevanjem „Potera”.

1895. Otvorena je prva međunarodna izložba moderne umetnosti u Veneciji koja se od tada održava svake druge godine.

1912. Rusija i Japan su potpisali sporazum o podeli interesnih sfera u Mongoliji i Mandžuriji.

1938. Umro je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898.

1942. Iskrcavanjem američkih pomorsko-desantnih snaga naostrvo Gvadalkanal, u grupi Solomonskih ostrva, počela je saveznička ofanziva na Pacifiku u Drugom svetskom ratu.

1947. Ekspedicija norveškog etnologa Tora Hejerdala na splavu „Kon Tiki” stigla je, posle 101 dana plovidbe od Perua, na arhipelag Tuamotu u Polineziji.

1957. Umro je američki filmski glumac Oliver Hardi koji je sa partnerom Stenom Lorelom igrao u preko 100 filmskih komedija snimljenih između 1926. i 1950.

1959. Američki satelit Eksplorer 6 lansiran je iz Kejp Kaneverala. To je bio prvi satelit koji je poslao fotografije Zemlje iz svemira.

1960. Obala Slonovače je proglasila nezavisnost od Francuske.

1960. Kubanski premijer Fidel Kastro objavio je odluku o nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

1964. Proglašena je Narodna Republika Kongo.

1989. Umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović,osnivač avangardnog beogradskog pozorišta „Atelje 212″ (1956) i BITEF-a (Beogradski interencionalni teatarski festival). Kao reditelj predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde – Joneska, Sartra, Olbija, kao i popularni hipi-mjuzikl „Kosa”.

1990. Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele odustao je, posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u Južnoj Africi, a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.

1995. Više od 20 ljudi poginulo je u ekspoloziji bombe koju je u zgradi vlade u Kolombu, u Šri Lanki, aktivirao jedan tamilski pobunjenik, bombaš-samoubica.

1996. U Atini su se sastali predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i postigli dogovor o normalizaciji odnosa SR Jugoslavije i Hrvatske. Sporazum je ozvaničen 23. avgusta.

1997. Kambodžanski ministar inostranih poslova Ung Huot je formalno preuzeo dužnost prvog premijera, zamenivši zbačenog princa Norodoma Ranarita.

1997. Ilegalna organizacija kosovskih Albanaca Oslobodilačka vojska Kosova preuzela je odgovornost za niz oružanih napada na policijske stanice na Kosovu i pozvala Albance u pokrajini da podrže oružanu pobunu protiv srpske vlasti.

1998. U eksploziji dva automobila-bombe u američkim ambasadama u Keniji i Tanzaniji poginulo je 215 ljudi u Najrobiju i 11 u Dar es Salamu, a ranjeno je više od 5.000 ljudi. Odgovornost je preuzela do tada nepoznata grupa Islamska armija za oslobođenje svetih mesta.

1999. U Brčkom, u Bosni i Hercegovini, održan je „Rok maraton99″ na kojem su se prvi put od raspada bivše SFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok grupe iz bivših jugoslovenskih republika. Koncert je najavljen kao „skup visokog rizika”, ali incidenata nije bilo.

2000. Na Korzici su iz zasede ubijeni osnivač glavne gerilske grupe na tom ostrvu Žan-Mišel Rosi i njegov saradnik Žan-Klod Fratači.

2000. Grupa američkih i švajcarskih naučnika saopštila je otkriće devet novih planeta koje se kreću u orbiti izvan Sunčevog sistema, što je od značaja za nastojanja naučnika da otkriju život na nekom drugom mestu u kosmosu.

2001. Filipinska vlada i muslimanska separatistička grupa,Islamski oslobodilački front Moro potpisali su primirje što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju decenijama na južnim Filipinima.

2002. Međunarodni monetarni fond (MMF) dodelio je 30 milijardi dolara Brazilu, za poboljšanje ekonomskog stanja. To je najveća finansijska pomoć koju je MMF dao nekoj državi.

2003. Sud u Dablinu osudio je lidera Prave IRA, odmetničke frakcije Irske republikanske armije (IRA) Majkla Mekevita na 20 godina zatvora zbog organizovanja bombaškog napada u gradu Oma u Severnoj Irskoj u avgustu 1998. kada je poginulo 29 ljudi, a više stotina je ranjeno.

2009. Umro je kultni reditelj i scenarista Džon Hjuz poznat po filmovima „Sam u kući”, „Ferisov slobodan dan” i filmovima o mladima i odrastanju tokom 80-tih i 90-tih, kao što su „Sixteen candles” i „Breakfast Club.