Rođena Žozefina, carica Francuske i prva žena Napoleona Bonaparte – 1763. godine

Na današnji dan 1763. godine, na Martiniku rođena je Mari Žozef Roz de la Pageri, poznata kao Žozefina, kćerka mornaričkog poručnika i žena Napoleona Bonaparte. Krunisana je za caricu 1804. godine.

 

Mari Žozef Roz de la Pageri ili Žozefina de Boarne bila je francuska carica, kraljica Italije i prva supruga francuskog cara Napoleona I.

Imala je dvoje dece iz prvog brala – Hortenziju i Eugena. Godine 1795, je Žozefina upoznala šest godina mlađeg Napoleona, generala iz Francuske, koji ju je januara 1796, zaprosio. Brak je sklopljen 9. marta, iste godine, i time je Napoleon prisvojio i njenu decu.

Dva dana nakon venčanja Napoleon je otišao iz Francuske u vojsku u Italiju. Uvek su održavali kontakte preko ljubavnih pisama, koja su sačuvana do danas. Pretpostavlja se da je Žozefina za vreme Napolenovog odsustva varala svoga supruga, ali to do danas nije dokazano. Napoleon je tokom njihovog braka imao ljubavnice.

Dana 20. marta 1804. u katedrali Notr Dam, Napoleon je sebe i Žozefinu proglasio carevima. Njih dvoje nisu mogli imati dece, verovatno zbog stresa, koji je Žozefina pretrpela u zatvoru, u kojem je završila 1794, sa njenim suprugom Aleksandeom, za vreme francuske revolucije. Aleksandre je po Robespjerovom naređenju bio pogubljen na giljotinji a ona zahvaljujući njemu oslobođena.

Žozefina se od Napoleona razvela 10. januara 1810, da bi Napoleon sa drugom mogao da dobije sina naslednika. On se nakon toga oženio s Marijom Lujzom.

Nakon razvoda s Napoleonom Žozefina je živela u vlastitoj palati u Parizu i bavila se hortikulturom. Umrla je 29. maja 1814, u Parizu, u Francuskoj. Njen unuk se zvao Napoleon III.

Ostali događaji na današnji dan:

1501. Portugalski pomorac Pedro Kabral vratio se sa putovanja na kom je zaposeo područje današnjeg Brazila i nazvao ga Ilha da Vera Kruz. Prva naselja na tom području Portugalci osnovali 1521.

1537. Na povratku u Španiju umro španski istraživač Pedro Mendosa. Bio vođa ekspedicije za istraživanje Južne Amerike koja je stigla do područja Rio de la Plata, 1536. osnovao naselje Buenos Ajres.

1611. Engleski istraživač Henri Hadson, poznat po pokušajima da otkrije morski put iz Evrope u Aziju preko Arktika, nestao u Hadsonovom zalivu gde ga je ostavila pobunjena posada broda “Diskaveri”. Tokom istraživanja Severnog ledenog okeana otkrio more i moreuz koji su po njemu dobili nazive.

1668. Rođen italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Đovani Batista Viko, osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike.

1757. Britanci pobedom nad francuskim saveznikom, indijskim guvernerom Bengala, učvrstili vlast u istočnoj Indiji.

1763. Na Martiniku rođena Mari Žozef Roz de la Pageri, poznata kao Žozefina, kćerka mornaričkog poručnika i žena Napoleona Bonaparte. Krunisana za caricu 1804.

1785. Turska vojska skadarskog vezira Mahmud paše Bušatlije prodrla u Cetinje i po treći put srušila manastir, koji je krajem XV veka sagradio Ivan Crnojević. Manastir 1786. obnovio vladika Petar I Petrović Njegoš.

1848. Počeo “Junski ustanak” pariskih radnika zbog izbacivanja socijalista iz privremene vlade i zatvaranja “narodnih radionica”. Ustanak za tri dana ugušio general Luj Kavenjak.

1894. Rođen engleski kralj Edvard VIII. Na presto stupio 1936. i iste godine abdicirao u korist brata Džordža VI da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.

1945. Japanski komandant, general Micuru Ušiđima, izvršio samoubistvo posle poraza japanske vojske na ostrvu Okinava, gde je vođena jedna od najkrvavijih bitaka u Drugom svetskom ratu. Prema zvaničnim podacima, tokom borbi za Okinavu poginulo 234.183 vojnika i civila.

1947. Kongres SAD usvojio Taft-Hartlijev zakon, kojim je ograničeno pravo radnika na štrajk. Šef države dobio pravo da na 80 dana suspenduje svaku štrajkačku akciju koju oceni opasnom po nacionalnu bezbednost.

1956. Pukovnik Gamal Abdel Naser izabran za predsednika Egipta.

1960. Patris Lumumba postao prvi predsednik Vlade nove nezavisne države Demokartske Republike Kongo.

1970. Japanski studenti sukobili se u Tokiju s policijom tokom velikih demonstracija protiv produženja američko-japanskog pakta o bezbednosti.

1985. Iznad Atlantskog okeana eksplodirao avion “boing 747” kompanije “Er Indija”. Poginulo svih 329 putnika i članova posade. Za podmetanje bombe u avion optuženi Siiki-separatisti.

1993. Nigerijski diktator, general Ibrahim Babangida, poništio predsedničke izbore od 12. juna.

1994. Južna Afrika posle jedne decenije međunarodne izolacije zbog politike aparthejda ponovo zauzela svoje mesto u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

1995. Umro američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1954. pronašao vakcinu protiv dečije paralize.

1996. Umro grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, prvi socijalistički premijer Grčke, osnivač i lider Svegrčkog socijalističkog pokreta, PASOK.

1998. Umrla američka glumica irskog porekla Morin O’Saliven, koja se proslavila kao partnerka Džonija Vajsmilera ulogom Džejn u filmovima o Tarzanu.

1999. Jugoslovenski ekonomisti iz nevladine Grupe 17 procenili da ukupna ekonomska šteta posle NATO-bombardovanja Jugoslavije iznosi 29 milijardi i 608 miliona dinara.

2001. Vlada Jugoslavije usvojila uredbu o saradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.