Rodio se Nikola Tesla, jedan od najvećih umova sveta –1856. godina

Na današnji dan, 1856. godine u malom mestu Smiljanu u Hrvatskoj rodio se Nikola Tesla, jedan od najvećih svetskih umova svih vremena i nesumnjivo najgenijalniji Srbin ikada.

Bio je naučnik i inovator svetskog glasa. Radio je u području elektrotehnike i radiotehnike, izumeo je okretno magnetno polje i višefazni sistem naizmenične struje.

Tesla se rodio u srpskoj porodici u tadašnjoj Hrvatskoj Vojnoj krajini, u mestu Smiljan kod Gospića koje je tada bilo deo Austrijskog carstva. Nikola je pohađao gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Gracu i Pragu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu izumeo je okretno magnetno polje i napravio prvi praktični motor za naizmeničnu struju.

Godine 1884. odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva svoju laboratoriju, u kojoj dolazi do svojih najvažnijih izuma – višefazni sistem naizmenične struje, koji je ubrzo izazvao velike izmene u elektroindustriji. Godine 1887. i 1888. zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sistem razvođenja, višefazni transformator sa železnim jezgrom i 18 drugih izuma.

U 1889. godini otkriva okretna dinama i transformatore naizmenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog delovanja struja na čovekovo telo i predlaže njihovu primenu u lečenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežičnog prenosa poruka (radiotalasima) i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju 1896.-1914. patentira seriju izuma koji čine osnovu savremene radiotehnike. Od njegovih 700 izuma nekoliko desetina je našlo praktičnu upotrebu. U proleće 1898. godine, na elektrotehničkoj izložbi u Njujorku prikazuje mogućnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetnim talasima. Godine 1934. proučava mogućnost razbijanja atomskog jezgra pomoću elektrostatičkih generatora visokog napona.

Najznačajniji Teslini pronalasci su polifazni sistem, okretno magnetno polje, asinhroni motor, sinhroni motor i Teslin transformator. Takođe, otkrio je jedan od načina za generisanje visokofrekventne struje, dao je značajan doprinos u prenosu i modulaciji radio-signala, a ostali su zapaženi i njegovi radovi u oblasti rendgenskih zraka.

Njegov sistem naizmeničnih struja je omogućio znatno lakši i efikasniji prenos električne energije na daljinu. Bio je ključni čovek na izgradnji prve hidrocentrale na Nijagarinim vodopadima. Kada je napunio 41 godinu, podneo je svoj prvi patent br. 645576 iz oblasti radija. Godinu dana kasnije američkoj vojsci prikazuje model radijski upravljanog broda, verujući da vojska može biti zainteresovana za radio-kontrolisana torpeda. Tada je on govorio o razvoju „umeća telematike”, vrste robotike. Radio kontrolisan brod je javno prikazan 1898. godine na električnoj izložbi u Medison Skver Gardenu. Ovi uređaji su imali inovativni rezonantni prijemnik i niz logičkih kola. Radio-daljinsko upravljanje ostaje novotarija sve do 1960-ih. Iste godine Tesla je izmislio električni upaljač ili svećicu za benzinske motore sa unutrašnjim sagorevanjem, za šta mu je priznat patent 609250 pod nazivom „Električni upaljač za benzinske motore”. Tesla je 1899. odlučio da se preseli i nastavi istraživanja u Koloradu Springsu, gde je imao dovoljno prostora za svoje eksperimente sa visokim naponima i visokim učestanostima. Po svom dolasku je novinarima izjavio da namerava da sprovede eksperiment bežične telegrafije između Pajks Pika (vrh Stenovitih planina u Koloradu) i Pariza. Teslini eksperimenti su ubrzo postali predmet urbanih legendi. U svom dnevniku je opisao eksperimente koji se tiču jonosfere i zemaljskih talasa izazvanih transferzalnim ili longitudinalnim talasima.

Tesla je u svojoj laboratoriji dokazao da je Zemlja provodnik i vršeći pražnjenja od više miliona volti proizvodio veštačke munje duge više desetina metara. Tesla je takođe proučavao atmosferski elektricitet, posmatrajući pražnjenja svojim prijemnicima. Reprodukujući njegove prijemnike i rezonantna kola mnogo godina kasnije se uvideo nepredvidivi nivo kompleksnosti (raspodeljeni helikoidni rezonator visokog faktora potiskivanja, radiofrekventno povratno kolo, kola sa grubim heteroidnim efektima i regenerativnim tehnikama). Tvrdio je čak da je izmerio i postojanje stojećih talasa u Zemlji.

U jednom momentu je utvrdio da je u svojoj laboratoriji zabeležio radio-signale vanzemaljskog porekla. Naučna zajednica je odbacila njegovu objavu i njegove podatke. On je tvrdio da svojim prijemnicima meri izvesne ponavljajuće signale koji su suštinski drugačiji od signala koje je primetio kao posledica oluja i zemljinog šuma. Kasnije je detaljno navodio da su signali dolazili u grupama od jednog, dva, tri i četiri klika zajedno. Tesla je kasnije proveo deo života pokušavajući da šalje signal na Mars.

Tesla napušta Kolorado Springs 7.1.1900. godine, a laboratorija se ruši i rasprodaje za isplatu duga. Međutim, eksperimenti u Kolorado Springsu su Teslu pripremili za sledeći projekat, podizanje postrojenja za bežični prenos energije. U to vreme prijavljuje patent u oblasti rezonantnih električnih oscilatornih kola.

Tesla počinje planiranje Svetske radio stanice – Vordenklajf kule 1890. godine sa 150.000 $ (od kojih je 51 odsto ulaže Džej Pi Morgan). Gradnja počinje 1901. godine, a januara 1902. godine ga zatiče vest da je Markoni uspeo da ostvari transatlantski prenos signala. Juna 1902. je Tesla premestio laboratoriju iz ulice Hjuston u Vordenklajf. Velelepna kula Svetske radio stanice još nije dovršena, a glavni finansijer, Morgan, se novembra povlači iz poduhvata, dok su novine to propratile natpisima Teslin Vordenklajf je milionska ludorija. Godine 1906. Tesla napušta kulu i vraća se u Njujork. Ta kula je tokom Prvog svetskog rata razmontirana, pod izgovorom da može poslužiti nemačkim špijunima. Američki patentni zavod je 1904. godine poništio prethodnu odluku i dodelio Đuljelmu Markoniju patent na radio, čak je i Mihajlo Pupin stao na stranu Markonija. Od tada počinje Teslina borba za povratak radio patenta.

Na svoj 50-ti rođendan Tesla je priredio javno predstavljanje svoje turbine bez lopatica snage 200 konjskih snaga (150 kW) sa 16,000 rpm (obrtaja u minuti). Tokom 1910-1911. su u Votersajd elektrani u Njujorku testirane Tesline turbine snaga između 100 i 5000 konjskih snaga.

Markoni 1909. godine dobija Nobelovu nagradu za otkriće radija, odnosno doprinos u razvoju bežične telegrafije što čini Teslu duboko ogorčenim. Godine 1915. Tesla podnosi tužbu protiv Markonija, tražeći sudsku zaštitu svojih prava na radio, međutim već 1916. je bankrotirao zbog velikih troškova. U tim trenucima njegov život opasno klizi ka ivici siromaštva.

Što se tiče privatnog života , patio je od opsesivno-kompulsivnog poremećaja koji se ogledao u opsednutosti nekim detaljima, na primer brojem tri, pa je tako obilazio oko bloka zgrada tri puta pre nego što uđe unutra, pored tanjira je imao tri salvete pre obroka itd. U ishrani je bio vegeterijanac . Bio je takodje lični prijatelj američkog književnika. Preveo je na engleski jezik nekoliko pesama Jovana Jovanovica Zmaja koga je licno upoznao kada je jednom prilikom posetio Beograd. Bio je nominovan za Nobelovu nagradu, koju nikad nije dobio.

Povodom obeležavanja stogodišnjice Teslinog rođenja 1956. godine, jedinica za magnetno polje nazvana je tesla (T).

Internet pretraživač „Google” obeležio je njegov rođendan posebno dizajniranim logotipom.

Tesla je umro na Božić, 1943. godine, u hotelskoj sobi Njujorku, u bedi i nemaštini.

 

Ostali događaji na današnji dan:
138 – Umro je rimski car Hadrijan. Tokom vladavine od 117. izvršio je značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gde je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.
1099 – Umro je španski nacionalni junak El Sid (Rodrigo Diaz de Bivar), legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve tragedije „Sid” i Masneove opere.
1509 – Rođen je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti), i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo „Temelji hiršćanstva” (1536) postalo je priručnik protestantske doktrine.
1584 – Po nalogu španskog dvora ubijen je holandski princ od Oranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik (1581) Holandije.
1609 – U Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije (1608), što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48) u centralnoj Evropi.
1774 – Nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile su Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.
1830 – Na Antilima je rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa i Sinjaka.
1834 – Rođen je češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije „majevaca” – književnika koji su, okupljeni oko časopisa „Maj”, promovisali češki književni realizam („Malostranske pripovetke”, „Arabeska”, „Železnički radnici”, zbirke pesama „Prosti motivi”, „Kosmičke pesme”, „Balade i romanse”).
1856 – U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen je Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živeo je u SAD. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu, među kojima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.
1871 – Rođen je francuski pisac Marsel Prust čije je delo „U traganju za izgubljenim vremenom” ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. veka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.
1895 – Rođen je nemački kompozitor Karl Orf , autor popularne scenske kantate „Karmina Burana”. Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu je uveo tzv. Orfov instrumentarij, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih deci.
1897 – U borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francuske trupe zaposele su Fešoude (Kodok) u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom.
1940 – Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve u južnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.
1940 – Francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.
1943 – Anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale su se na Siciliju.
1953 – Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.
1962 – Iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit „Telstar”, koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.
1973 – Bahamska ostrva su stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.
1976 – Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici „Ikmeza” u blizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško je zagadio četiri opštine – Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.
1992 – Američki sud osudio je bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.
1994 – Leonid Kučma pobedio je na predsedničkim izborima u Ukrajini.
1995 – Vojne vlasti oslobodile su iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Chi.
1999 – Šest afričkih vlada potpisalo je sporazum o prekidu vatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum je potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa involviranih u sukobe.
2000 – U gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje, nazvano Obećana zemlja, u Manili (Filipini) stradalo je više od 200 ljudi.
2006 – Lider čečenskih separatista Šamil Basajev ubijen je u Ingušetiji, ruskoj republici koja se graniči sa Čečenijom. Bio je najtraženiji čovek u Rusiji zbog terorizma i masovnih ubistava, a 2003. su ga SAD i UN uključile u spisak međunarodnih terorista.