Ruski pesnik Vladimir Majakovski izvršio samoubistvo – 1930. godine

Na današnji dan 1930. godine, ruski pesnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, jedan od utemeljivača ruskog futurizma, izvršio je samoubistvo.

 

Vladimir Vladimirovič Majakovski je bio ruski književnik, jedan od osnivača ruskog futurizma.

Godine 1912. pojavio se „Šamar javnom ukusu”, manifest ruskog futurizma, koji su potpisali: David Burljuk, Aleksandar Kručonih, Vladimir Majakovski i Viktor Hlebnjikov. Uveo je nove žanrove poeme: lirske reportaže, lirsko-epske poeme, lirsko-fantastične poeme.

Pošao je u slikarsku školu, bio zatvoren zbog socijalističke agitacije, oduševljeno prihvatio Oktobarsku revoluciju i stavio u njenu službu svoj pesnički i slikarski talenat.

Pesnički rad počeo je kao futurista, stojeći ujedno na čelu toga pokreta. Nastojao je da stvori novu poeziju koja bi odgovarala urbanom, a zatim i revolucionarnom razdoblju istorije Rusije i čovečanstva. Uveo je u poeziju vulgarizme, žargonske reči, namerno grube antiestetizme, stvarao vlastite kovanice, služio se vrlo često igrom reči, dotada nepoznatim metaforama, a posebno je voleo hiperbole.

Živeo je snažnim, dinamičnim i punim životom čoveka i pesnika, a umro je tiho i povučeno. Ubio se na današnji dan 1930. godine. Taj njegov čin ostao je tajna. Pesnik je javno izjavio „Mrzim sve ono gde se smrt javlja i snuje! Obožavam život pa ma kakav bio.” On je osudio samoubistvo pesnika Sergeja Jesenjina, ali je u oproštajnom pismu napisao: „Ovo nije način (drugima ga ne preporučujem), ali ja nemam izlaza.”

Ostali događaji na današnji dan:

1629. Rođen holandski matematičar i astronom Kristijan Hajgens. Otkrio prsten oko Saturna i konstruisao časovnik s klatnom.

1759. U Londonu umro nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl.

1849. Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta Mađarska proglasila nezavisnost od Austrije.

1865. Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu nekoliko dana po završetku građanskog rata, pošto je na njega u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But. Preminuo sledećeg dana, a nov predsednik postao Endrju Džonson.

1883. Rođen srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne.

1900. Predsednik Francuske Emil Lube u Parizu otvorio Međunarodnu izložbu koja se prostirala na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.

1904. Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džon Gilgud. Slavu stekao ulogama Šekspirovih junaka, a “Oskara” dobio 1981. za ulogu u filmu “Artur”.

1907. Rođen haićanski predsednik Fransoa Divalije, “Papa Dok”. Bio predsednik Haitija od 1957. do smrti, 1971.

1914. Umro američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma.

1917. Umro poljski lekar Ludovik Lazar Zamenhof, izumitelj esperanta. Pod pseudonimom Dr Esperanto 1887. objavio udžbenik novostvorenog jezika “Lingvo Internacia”.

1930. Ruski pesnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, jedan od utemeljivača ruskog futurizma, izvršio samoubistvo.

1931. U Španiji proglašena republika posle abdikacije i bekstva iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.

1945. Savezničke trupe uhapsile nemačkog diplomatu i političara Franca fon Papena i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen krivice, kasnije u Nemačkoj osuđen na osam godina zatvora, a pušten 1949.

1969. Umro srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po studijama i raspravama o staroj dubrovačkoj i dalmatinskoj književnosti.

1975. U Sikimu, severoistočna Indija, ukinuta monarhija i proglašena republika. Sikim ostao 22. država Indijske unije.

1986. Umrla francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica Žan Pol Sartra. Njena knjiga “Drugi pol” bila inspiracija feminističkog pokreta.

1988. U Ženevi Avganistan i Pakistan potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemešanju i neintervenciji. Sporazumom predviđen povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.

1994. Dva američka borbena aviona F-15 greškom, iznad severnog Iraka, oborila dva američka helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.

1995. Svetska zdravstvena organizacija saopštila da u bivšoj Jugoslaviji ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.

1999. Najmanje 75 ljudi poginulo, 25 teško ranjeno na Kosovu i Metohiji u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO.

1999. Pakistan izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.

2000. Mitingom u centru Beograda, pod geslom “Stop teroru, za demokratske izbore”, opozicija u Srbiji počela koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.