Sastanak Miloševića i Tuđmana u Atini – 1996. godina

Milosević je postignut dogovor ocenio kao 'veoma krupan korak' u interesu ne samo obe zemlje, nego i u interesu celog regiona. Provladina štampa u Hrvatskoj je normalizaciju odnosa sa Jugoslavijom proglasila za 'konačnu pobedu u ratu'.

Predsednici Srbije i Hrvatske, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman postigli su dogovor o normalizaciji odnosa SR Jugoslavije i Hrvatske 7. avgusta 1996. godine. Sporazum je ozvaničen 23. avgusta.

Najava normalizacije odnosa između Jugoslavije i Hrvatske ocenjena je, čak i od strane funkcionera UN, kao „korak u pravom smeru ka uspostavljanju trajnog mira i stabilnosti u regionu”; a onda se, posle prvih reagovanja u međunarodnoj javnosti i ispitanog raspoloženja u obe zemlje, brzo zaključilo ono što se odavno znalo: put do normalnijih odnosa biće dugčak i mučan. Za pravo čudo potrebno je vreme.

Atina je bila neka vrsta nastavljenog Dejtona, iako je grčki premijer Simitis smatrao za potrebno da naglasi da se, ovoga puta, pregovaralo „bez nadzora”. Pune tri nedelje Grci su diskretno pripremali susret, konsultujući se sa svim važnijim činiocima, u prvom redu sa Amerikancima.

Milosević je postignut dogovor ocenio kao „veoma krupan korak” u interesu ne samo obe zemlje, nego i u interesu celog regiona. Provladina štampa u Hrvatskoj je normalizaciju odnosa sa Jugoslavijom proglasila za „konačnu pobedu u ratu”, a Tuđman je omalovažio delikatnost preostalog spornog pitanja: „Prevlaka je za neke problem, ali ne i za nas.”

Sudeći po zvaničnim reagovanjima na obe strane, Milosević i Tuđman su prevashodno razgovarali o bilateralnim odnosima između Jugoslavije i Hrvatske, dok je o Bosni samo „bilo reči”.

 

Ostali događaji na današnji dan:
1830. Francuska skupština izabrala je Luja Filipa za kralja Francuske, pošto je Šarl X bio prisiljen da abdicira u Julskoj revoluciji. Novi kralj je postao poznat kao „kralj građanin”.

1834. Umro je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan po njemu „Žakarova mašina”.

1858. Kraljica Viktorija je za prestonicu britanskog dominiona Kanade odabrala Otavu.

1859. Rođen je srpski glumac Ilija Stanojević, poznat kao Čiča-Ilija, najpopularniji komičar svog vremena. Napisao je komediju „Dorćolska posla”, a sa Jankom Veselinovićem komediju s pevanjem „Potera”.

1895. Otvorena je prva međunarodna izložba moderne umetnosti u Veneciji koja se od tada održava svake druge godine.

1912. Rusija i Japan su potpisali sporazum o podeli interesnih sfera u Mongoliji i Mandžuriji.

1938. Umro je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898.

1942. Iskrcavanjem američkih pomorsko-desantnih snaga naostrvo Gvadalkanal, u grupi Solomonskih ostrva, počela je saveznička ofanziva na Pacifiku u Drugom svetskom ratu.

1947. Ekspedicija norveškog etnologa Tora Hejerdala na splavu „Kon Tiki” stigla je, posle 101 dana plovidbe od Perua, na arhipelag Tuamotu u Polineziji.

1957. Umro je američki filmski glumac Oliver Hardi koji je sa partnerom Stenom Lorelom igrao u preko 100 filmskih komedija snimljenih između 1926. i 1950.

1959. Američki satelit Eksplorer 6 lansiran je iz Kejp Kaneverala. To je bio prvi satelit koji je poslao fotografije Zemlje iz svemira.

1960. Obala Slonovače je proglasila nezavisnost od Francuske.

1960. Kubanski premijer Fidel Kastro objavio je odluku o nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

1964. Proglašena je Narodna Republika Kongo.

1989. Umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović,osnivač avangardnog beogradskog pozorišta „Atelje 212″ (1956) i BITEF-a (Beogradski interencionalni teatarski festival). Kao reditelj predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde – Joneska, Sartra, Olbija, kao i popularni hipi-mjuzikl „Kosa”.

1990. Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele odustao je, posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u Južnoj Africi, a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.

1995. Više od 20 ljudi poginulo je u ekspoloziji bombe koju je u zgradi vlade u Kolombu, u Šri Lanki, aktivirao jedan tamilski pobunjenik, bombaš-samoubica.

1997. Kambodžanski ministar inostranih poslova Ung Huot je formalno preuzeo dužnost prvog premijera, zamenivši zbačenog princa Norodoma Ranarita.

1997. Ilegalna organizacija kosovskih Albanaca Oslobodilačka vojska Kosova preuzela je odgovornost za niz oružanih napada na policijske stanice na Kosovu i pozvala Albance u pokrajini da podrže oružanu pobunu protiv srpske vlasti.

1998. U eksploziji dva automobila-bombe u američkim ambasadama u Keniji i Tanzaniji poginulo je 215 ljudi u Najrobiju i 11 u Dar es Salamu, a ranjeno je više od 5.000 ljudi. Odgovornost je preuzela do tada nepoznata grupa Islamska armija za oslobođenje svetih mesta.

1999. U Brčkom, u Bosni i Hercegovini, održan je „Rok maraton99″ na kojem su se prvi put od raspada bivše SFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok grupe iz bivših jugoslovenskih republika. Koncert je najavljen kao „skup visokog rizika”, ali incidenata nije bilo.

2000. Na Korzici su iz zasede ubijeni osnivač glavne gerilske grupe na tom ostrvu Žan-Mišel Rosi i njegov saradnik Žan-Klod Fratači.

2000. Grupa američkih i švajcarskih naučnika saopštila je otkriće devet novih planeta koje se kreću u orbiti izvan Sunčevog sistema, što je od značaja za nastojanja naučnika da otkriju život na nekom drugom mestu u kosmosu.

2001. Filipinska vlada i muslimanska separatistička grupa,Islamski oslobodilački front Moro potpisali su primirje što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju decenijama na južnim Filipinima.

2002. Međunarodni monetarni fond (MMF) dodelio je 30 milijardi dolara Brazilu, za poboljšanje ekonomskog stanja. To je najveća finansijska pomoć koju je MMF dao nekoj državi.

2003. Sud u Dablinu osudio je lidera Prave IRA, odmetničke frakcije Irske republikanske armije (IRA) Majkla Mekevita na 20 godina zatvora zbog organizovanja bombaškog napada u gradu Oma u Severnoj Irskoj u avgustu 1998. kada je poginulo 29 ljudi, a više stotina je ranjeno.

2009. Umro je kultni reditelj i scenarista Džon Hjuz poznat po filmovima „Sam u kući”, „Ferisov slobodan dan” i filmovima o mladima i odrastanju tokom 80-tih i 90-tih, kao što su „Sixteen candles” i „Breakfast Club.