Sastanak Tito-Nehru-Naser na Brionima – 1956. godina

Na današnji dan održan je istorijski sastanak na Brionima na kojem su dogovorena načela vezana uz osnivanje Pokreta nesvrstanih.

Domaćin je bio jugoslavenski predsednik Josip Broz Tito, a gosti su mu bili indijski premier Džavaharlal Nehru (otac Indire Gandi) i egipatski predsednik Gamal Abdel Naser.

Tito je važne državnike ugostio na ostrvu Vangi, najekskluzivnijem delu brionskog kompleksa, gde je imao lični kutak i gde su imali pristup samo odabrani.

Navodno je Tito imao na Vangi voćnjak sa mandarinama, čije je plodove sam brao i davao gostima.

Nakon razgovora, Tito, Naser i Nehru potpisali su na današnji dan u Bjeloj vili na Velikom Brionu tzv. Brionsku deklaraciju u kojoj je pisalo: „Mir se ne može postići podelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svetskim razmerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom”

To je bio osvrt na hladnoratovske podele tadašnjeg sveta, između Istočnog (SSSR) i Zapadnog bloka (SAD). Pokret nesvrstanih trebao je da pruži svojevrsnu alternativu toj bipolarnoj podeli.

 

Ostali događaji na današnji dan:
1427 – Umro je Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad gde je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Posle poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem Žigmundom I od kojeg je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prestonicom, a 1421. je nasledio Zetu. Bavio se prevođenjem s grčkog, napisao je poslanicu „Slovo ljubve”. Njegova je zadužbina manastir Manasija.
1545 – Brod „Meri Rouz”, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII (Henry), potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.
1553 – Marija Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Marija Krvava i Marija Katolička. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje poslednje uporište u Francuskoj.
1814 – Rođen je Semjuel Kolt (Samuel Colt), koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.
1834 – Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega (Hilaire Germain, Degas), koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući telo u pokretu („Balerina”, „Kupačica”, „Pralja”).
1870 – Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posledice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpela je težak poraz u bici kod Sedana (2. septembra), car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.
1877 – Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobedio je engleski teniser Spenser Gor (Spencer Gore).
1883 – Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina posle njegove smrti, preneti iz Beča.
1893 – Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pesnik u vreme Oktobarske revolucije i ranom sovjetskom periodu („Pesme o revoluciji”, „Oblak u pantalonama”, „Rat i svet”, „Lenjin”).
1900 – Otvorena je pariska podzemna železnica (metro).
1936 – Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, osnivač geološke nauke u Srbiji. Napravio je prvu preglednu geološku kartu Srbije i napisao mnogobrojne radove iz geologije, paleontologije i antropologije.
1937 – U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata („krvava litija”) koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.
1941 – Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) počeo je kampanju pod nazivom „V for Victory” u Drugom svetskom ratu.
1943 – U nameri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.
1947 – Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasedanja vlade.
1956 – Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru (Javaharlal) i Gamal Abdel Naser (Nasher), potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.
1965 – Umro je korejski državnik Singman Ri (Syngman Rhee), prvi predsednik Južne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.
1974 – Španski diktator Fransisko Franko (Francisco Franco) zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu (Juan Carlos), koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.
1980 – U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.
1989 – Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojćeha Jaruzelskog (Wojciech) za predsednika Poljske.
1992 – U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino (Borsellino), vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.
1994 – Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je početkom meseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je poostravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.
1996 – Na zahtev međunarodnih predstavnika u posleratnoj Bosni predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.
1997 – Irska republikanska armija objavila primirje u svojoj 28-godišnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj.
2000 – Rusija je predstavila svetskom tržištu novo protivtenkovsko oruzje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.
2002 – Italija je pristala da vrati prastari obelisk koji su fašističke trupe iznele iz Etiopije, pre gotovo 65 godina, čime je okončan jedan od najvećih diplomatskih sukoba Rima.
2002 – Umro je Aleksander Ginzburg, pisac i jedan od najvećih disidenata tokom sovjetske ere. Bio je hapšen i upućivan u radne kampove, zbog osnivanja prvog nezavisnog magazina u Sovjetskom Savezu, u kome je kritikovao tadašnji pravosudni sistem.
2005 – Liban je dobio prvu vladu, nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, posle 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put su ušli članovi šiitske grupe Hezbolah, koju SAD smatraju terorističkom organizacijom.
2009 – Haški tribunal osudio je Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora, a njegovog brata Sredoja Lukića na 30 godina zatvora zbog zločina nad Mulimanima u Višegradu 1992-94. godine