Skupština grada Beograda zvanično imenovala Most na Adi – 2011. godina

Most na Adi je drumski i šinski most u Beogradu koji povezuje opštine Novi Beograd i Čukarica. Most je predviđen kao deo beogradskog Unutrašnjeg magistralnog poluprstena (UMP) koji bi povezivao Novi Beograd i Zvezdaru.

Bilo je predviđeno da će most zajedno sa pristupnim saobraćajnicama koštati 161 milion evra. EIB je procenila 2010. da će vrednost biti preko 400 miliona evra. Državna revizorska komisija procenila je da će prva faza koštati 450 miliona evra.

Godine 1923, arhitekta Đorđe Kovaljevski je uradio prvu urbanističku skicu Beograda sa mostom preko Ade Ciganlije. U vreme kada je Beograd poprimao prva obeležja evropskih metropola futuristički orijentisani planeri saobraćaja predvideli su pojedine deonice saobraćajnice koju mi danas zovemo Unutrašnji magistralni poluprsten. Ova saobraćajnica ili njeni pojedini segmenti postojala je u ranijim planovima sa donekle izmenjenim položajem pod različitim imenima: magistralni prsten, transverzala, istočna tangenta. Ono što je bilo svima zajedničko je most preko Ade Ciganlije. Most je u ranijim planovima bio na mestu današnje severne prevlake, a projektom UMPeSO pomeren je do samog špica.

Ovo je najuzvodniji beogradski most preko Save (unutar užeg gradskog područja) i povezuje novobeogradske blokove i Topčider, preko bloka 69 i Careve ćuprije, u blizini koje je izgrađena semaforizovana raskrsnica koja je povezana sa Bulevarom vojvode Mišića. Jedini pilon ovog mosta izgrađen je na severnom špicu Ade Ciganlije. Na levoj obali Save, most prelazi preko rukavca kod brodogradilišta i završava se kod Ulice Jurija Gagarina.

Tokom dva dana avgusta 2011, kada je most bio otvoren za pešake, sprovođena je anketa o nazivu mosta. Od oko 13.000 anketiranih građana, njih oko 3.350 tada je predložilo „Most na Adi”, a među popularnim predlozima za naziv mosta bila je i „Harfa”, zatim „Most patrijarha Pavla”, „Most Zorana Đinđića”, „Žirafa”, „Lepeza”, „Andrićev most” i druga imena.

Međutim, iako su lingvisti pri Komisiji za imenovanje ulica i trgova konstatovali da je naziv „Most na Adi” gramatički nepravilan i da je pravilno: „Most preko Ade”, Komisija je odabrala prvobitni naziv. Skupština grada je ovaj naziv i zvanično usvojila 15. decembra 2011. godine.

Idejno rešenje mosta dala je slovenačka firma „Ponting”, pobedivši na konkursu održanom 2004. godine, u konkurenciji 11 preduzeća. Projektanti mosta su konstruktor Viktor Markelj i arhitekta Peter Gabrijelčič. Pobedničko idejno rešenje je određeno jednoglasno od strane stručnog žirija kojim je predsedavao Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti i projektant beogradskog Novog železničkog mosta. Takođe, to rešenje je podržalo i Društvo arhitekata Beograda, ocenivši ga kao savremeno i bitno za budući izgled Beograda.

Most na Adi je most sa kosim zategama. Dugačak je 929 metara, ima šest kolovoznih traka, dve staze za pešake i dva koloseka namenjena budućem metrou. Širina mosta je 45,04 metara. Pilon mosta visok je 200 metara i sa njega se pružaju zatege koje drže deo gredne konstrukcije preko Save. Dužina glavnog raspona je 376 metara.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1640 – Grof od Braganza krunisan je kao Huan IV, prvi portugalski kralj posle 60-godišnje španske vladavine i prvi iz dinastije Braganza koja je vladala Portugalom do 1910.

1675 – Umro je holandski slikar Jan Vermer, jedan od najvećih holandskih majstora 17. veka. Nepriznat i neshvaćen za života, dva veka kasnije svrstan je među najveće umetnike u istoriji slikarstva, a njegove slike dostigle su astronomske cene („Pogled na Delft”, „Žena s pismom”, „Devojka s đerdanom”).

1711 – U Kopenhagenu je izbila epidemija kuge, od koje je umrlo više hiljada ljudi.

1801 – Odmetnuti janičari, koje su predvodili četvorica beogradskih dahija Aganlija, Kučuk Alija, Fočić Mehmed-aga i Mula Jusuf ubili su beogradskog valiju Hadži Mustafa pašu i zaveli teror u Beogradskom pašaluku. Nasilje je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka 1804.

1806 – Francuske trupe pod komandom Napoleona Bonaparte ušle su u Varšavu.

1840 – Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona I položen je u „Dom invalida” u Parizu, 19 godina posle njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.

1890 – Ubijen je poglavica indijanskog plemena Sijuks „Bik koji sedi” (Tatanka Iyotake), koji je predvodio indijanska plemena u bici kod Litl Big Horna 1876. protiv američke Sedme konjičke divizije pod komandom Džordža Kastera.

1914 – Oslobađanjem Beograda u Prvom svetskom ratu završena je Kolubarska bitka. Pobeda za koju izuzetne zasluge pripadaju komandantu Prve armije generalu Živojinu Mišiću, podigla je ugled Srbije među saveznicima i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.

1938 – Isprobavajući nov tip lovačkog aviona, poginuo je ruski pilot Valerij Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima. Godine 1937. preleteo je Severni pol bez spuštanja od Moskve do Vankuvera, 12.000 kilometara za 64 časa i 25 minuta, što je priznato kao svetski rekord leta na daljinu.

1961 – Generalna skupština UN odbacila je sovjetski predlog o prijemu Kine u svetsku organizaciju.

1961 – Bivši nacistički funkcioner Adolf Ajhman, organizator i izvršilac genocida nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu, osuđen je na smrt u Jerusalimu, a potom obešen. Posle rata živeo je pod lažnim imenom u Argentini do 1960, kada su ga otkrili i uhapsili pripadnici izraelske tajne službe.

1965 – Američki svemirski brodovi „Džemini 6″ i „Džemini 7″ ostvarili su prvi kosmički susret i napravili dve kružne putanje leteći jedan pored drugog.

1966 – Umro Volt Dizni, tvorac legendarnih animiranih filmova.

1970 – Sovjetski vasionski brod „Venera 7″ spustio se na planetu Veneru i počeo da šalje signale.

1970 – U Beogradu je umro srpski slikar Leonid Šejka. Bio je član grupe „Mediala”, bavio se i likovnom eseistikom.

1991 – Oko 500 ljudi je izgubilo život kada je feribot „Salem Ekspres” udario ispred egipatske luke Safaga u koralni greben i potonuo.

1996 – Pod snažnim pritiskom svakodnevnih protesta građana zbog falsifikovanja izbornih rezultata, opštinski sud u Nišu potvrdio je pobedu opozicione koalicije „Zajedno” u drugom krugu izbora za lokalne organe uprave održanom 17. novembra 1996.

1999 – Šef UNMIK-a Bernar Kušner potpisao je u Prištini sporazum s predstavnicima kosovskih Albanaca o formiranju Prelaznog administrativnog veća Kosova (prelazna vlada). Srbi sa Kosova su odbili da potpišu sporazum, ali su kasnije delegirali svog
predstavnika u to telo.

2000 – Zatvorena je nuklearna centrala u Černobilju u Ukrajini u kojoj je krajem aprila 1986. eksplodirao jedan blok centrale izazvavši najtežu nuklearnu katastrofu od kako je počela upotreba nuklearnih centrala.

2001 – Krivi toranj u Pizi (Italija) ponovo je otvoren za posetioce, nakon 12 godina pauze, koliko je trajala njegova sanacija.

2002 – Posmatrači UN su zvanično okončali svoju misiju na Prevlaci, započetu u martu 1992. i predali hrvatskim vlastima
kontrolu nad tim poluostrvom.

2005 – U Iraku su održani prvi slobodni parlamentarni izbori od pada Sadama Huseina, 2003. godine.

2010 – Umro je poznati američki režiser Blejk Edvards koji je režirao kultne filmove „Doručak kod Tifanija”, serijal „Pink Panter”, „Viktor i Viktorija” i brojna druga ostvarenja. Bio je scenarista, producent i glumac.