Skupština SFRJ proglasila Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika države – 1974. godina

Demokratizacija jugoslovenskog društva od sredine 60-ih godina praćena je smenom nekih od vodećih komunista stare, centralističko-sovjetske garde (npr. Aleksandra Rankovića) na Brionskom plenumu CK SKJ, juna 1966. godine.

Nakon sovjetske okupacije Čehoslovačke 1968. godine ubrzalo se ostvarivanje koncepcije opštenarodne odbrane koja je ojačavala odbrambene funkcije republika. Nakon pada Rankovića, Tito je podržao Kardeljev koncept uređenja zemlje, koji je predviđao davanje većih nadležnosti republikama i pokrajinama nauštrb saveznih organa vlasti, smatrajući da je on u suštini dobar. Tako je 1970. godine počela temeljna reforma federacije radi prenošenja njenih ovlašćena na republike, što se ostvarilo najpre ustavnim amandmanima 1971, a zatim je krunisano usvajanjem Ustava iz 1974. godine.

Na vrhuncu sukoba zagovornika i protivnika demokratskih reformi iz 1971. godine, na temelju procene da su reforme ugrozile ideološki i politički monopol Partije, kao i pod pritiskom iz inostranstva (sovjetske demonstracije vojne sile na granicama prema Mađarskoj i Bugarskoj), stao je na stranu partijskih konzervativaca i podupro slamanje nacionalno-reformskog pokreta u SR Hrvatskoj (Hrvatsko proljeće). Nakon obračuna s hrvatskim rukovodstvom, usledila je smena liberalnih političara u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji.

Skupština SFRJ ga je 16. maja 1974. izabrala za doživotnog predsednika Republike, a na Desetom kongresu SKJ, od 27. do 30. maja, i doživotnog predsednika Saveza komunista Jugoslavije.

Donošenja Ustava iz 1974. i inicijativom za uvođenje kolektivnih rukovodstava s ograničenjem mandata čelnih dužnosnika na 1 godinu, pokušao je da uspostavi ravnotežu među republikama i sprečiti borbu za vlast nakon svoje smrti.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1532 – Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se sa malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija je 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824.

1703 – Umro je francuski pisac Šarl Pero autor čuvene zbirke bajki “Vilinske priče”, u kojoj su i “Mačak u čizmama”, “Crvenkapa” i “Uspavana lepotica”.

1770 – U Versaju su se venčali francuski prestolonaslednik Luj (kasnije Luj XVI) i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789. osuđeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.

1812 – Turska i Rusija potpisale su ugovor o miru u Bukureš tukojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori sa turskim vlastima o autonomiji Srbije.

1881 – U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električni tramvaj.

1898 – Rođen je srpski pesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pesama “Otkrovenje” smatra se jednim od najznačajnijih dela srpske poezije između dva svetska rata.

1898 – Rođena je književnica Desanka Maksimović, jedna od najpopularnijih srpskih pesnikinja (“Pesnik i zavičaj”, “Tražim pomilovanje”, “Nemam više vremena”, “Slovo o ljubavi”).

1916 – Potpisan je ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.

1917 – U Jonskom moru kod Krfa utopio se srpski pisac Vladislav Petković Dis, kada je nemačka podmornica u Prvom svetskom ratu torpedovala brod na kome se nalazio (“Mi čekamo cara”,”Tamnica”, “Nirvana”, “Možda spava”).

1924 – Rođen je gambijski državnik Daud Džavara, osnivac (1959) i lider (od 1960) Narodne progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je svrgnut državnim udarom.

1929 – U Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu “Krila”, glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

1941 – Parlament Islanda ukinuo je ugovor s Kraljevinom Danskom iz 1814. po kojem je zemlja bila pod danskom dominacijom i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. nakon narodnog plebiscita.

1947 – Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

1961 – General Park Čung Hi izvršio je vojni udar uJužnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.

1969 – Sovjetski vasionski brod “Venera 5” približio se Veneri iizbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.

1972 – Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku pustili su u rad hidroenergetski sistem “Đerdap” na Dunavu.

1972 – Umro je ganski političar i državnik Kvame Nkrumah, prvipredsednik nezavisne Gane (1957). Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom 1966. oboren sa vlasti.

1974 – Helmut Šmit je postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.

1975 – Japanka Junko Tabei je postala prva žena koja se popelana najviši svetski vrh – Maunt Everest.

1984 – Umro je američki pisac Irvin Šo. Proslavio se romanom “Mladi lavovi” (1949) (“Lusi Kraun”, “Dve sedmice u drugom gradu”, “Bogataš i siromah”, “Veče u Vizantiji”).

1989 – Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider,Deng Hsijaoping, sreli su se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, nakon 30 godina, prekinut “tihi hladni rat” između ove dve najveće komunističke države.

1989 – Automobilom-bombom u Bejrutu ubijen su libanski verski vođa šeik Hasan Halid i još 21 osoba.

1990 – Od raka grla, umro je poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior.

1991 – Britanska kraljica Elizabeta je, tokom zvanične posete SAD-u, postala prva kraljica koja se obratila Kongresu.

1992 – Povlačeći se iz Bosne, JNA je digla u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom vredan oko šest milijardi dolara.

1997 – Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio je Kinšasu kakojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina.

1997 – Umro je italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama posle Drugog svetskog rata (“Gorki pirinač”, “Rim u 11 časova”, “Cesta duga godinu dana”).

2003 – Umro je američki glumac Robert Stak koji je slavustekao ulogom detektiva Eliota Nesa u TV seriji o borbi protiv mafije “Nesalomivi”.

2005 – Usvajanjem zakona u kuvajtskom parlamentu, posle više od 40 godina, žene su dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.