Slobodan Milošević posetio Kosovo Polje i dao podršku Srbima (‘Niko ne sme da vas bije’) – 1987. godina

U proleće 1987. godine, srpski i crnogorski aktivisti na Kosovu i Metohiji planirali su da organizuju marš na Beograd u znak nezadovoljstva zbog situacije na Kosovu. Milošević je, nevoljno, 24. aprila 1987. poslat na Kosovo kako bi smirio situaciju.

Srbi su čekali svaku mogućnost da se obrate direktno srpskom kadru u Beogradu bez albanskih posrednika. Naelektrisani saznanjem da je Beograd konačno obratio pažnju na njihove nevolje, na hiljade Srba se guralo napred, pokušavajući da stisne ruku partijskog lidera na ulazu u sumorni Dom kulture na Kosovu Polju. Dok je Milošević razgovarao sa srpskim predstavnicima, policija je (pretežno albanskog etničkog sastava), plašeći se nasilja, upotrebila palice da udalji masu. Demonstranti su izvikivali: Ubice! i Mi smo Titovi, Tito je naš.

Očigledno potresen vikom spolja, Milošević je rekao da hoće da vidi šta se dešava. Posmatrao je okupljenu masu sa balkona pre nego što je sišao i održao govor koji je postao jedan od najznačajnijih u njegovoj karijeri. Kasnije su često citirane i emitovane reči

“… Treba da ostanete i zbog predaka i zbog potomaka. Pretke biste obrukali, a potomke razočarali…”

Nakon što se Milošević obratio masi, situacija je krenula na gore. Demonstranti su želeli da priđu bliže, a milicija je želela da ih potisne. U sveopštem guranju se Milošević našao u komešanju i na njegove reči umirenja upućene okupljenima, jedan mu demonstrant dovikuje: „Ali, biju nas. Biju nas.” (misleći na postupak milicije prema demonstrantima). Milošević se tada okreće ka tom delu gomile i prilično jasno i glasno izgovara rečenicu

“Niko ne sme da vas bije!”.

Pored toga što se video napor neprospavane noći i stres konstantnog prikrivenog i otvorenog konfliktnog stanja u kojoj je bila cela administracija državnog i partijskog aparata Kosmeta, demonstranti su dobili i više nego što su očekivali. Ispred njih je bio čovek kome je, u jednom trenutku, pala partijska maska i nestale su partijske floskule.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1731 – Umro je engleski pisac Danijel Defo autor romana “Robinson Kruso”.

1792 – Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de Lil komponovao je “Marseljezu”, koja je kasnije postala himna Francuske.

1815 – U Takovu, pod vođstvom Miloša Obrenovića, počeo je Drugi srpski ustanak protiv turske vlasti. Ustanak je okončan sporazumom kojim je Srbija dobila samoupravu. Miloš Obrenović kasnije se izborio za položaj autonomne kneževine i naslednog kneza.

1833 – Rođen je crnogorski vojvoda i pisac Marko Miljanov Popović, koji se istakao u borbi protiv Turaka. Naučio je da čita i piše u 50-toj godini kada se povukao iz javnog života zbog neslaganja sa politikom knjaza Nikole I Petrovića Njegoša (“Primjeri čojstva i junaštva”, “Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi”, “Život i običaji Arbanasa”).

1856 – Rođen je francuski maršal Filip Peten, heroj iz Prvog svetskog rata nakon pobede nad Nemcima kod Verdena. U Drugom svetskom ratu sarađivao je sa nacističkom Nemačkom i bio na čelu kvislinške vlade u Višiju.

1898 – Španija je objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.

1903 – Umro je pravnik i istoričar Valtazar Bogišić, ministar pravde u Crnoj Gori od 1893. do 1899. i autor dela “Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru” koji je 1888. napisao na zahtev crnogorskog knjaza Nikole I Petrovića Njegoša.

1916 – U Dablinu je počeo antibritanski ustanak (“Uskršnji ustanak”) za nezavisnu Irsku Republiku. Britanske trupe ugušile su ustanak za šest dana.

1934 – Rođena je američka filmska glumica Širli Meklejn. Proslavila se filmovima “Nevolje sa Harijem”, “Apartman”, “Slatka Irma”, “Artisti i modeli” i “Vreme nežnosti”, za koji je dobila Oskara.

1945 – Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.

1950 – Formirana je država Jordan spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.

1967 – Poginuo je sovjetski kosmonaut Vladimir Mihajlovič Komarov prilikom prizemljenja vasionskog broda “Sojuz 1”.

1970 – Kina je lansirala prvi veštački satelit.

1975 – Troje ljudi je poginulo u napadu nemačke terorističke grupe Bader-Majnhof na ambasadu Nemačke u Stokholmu.

1986 – Umrla je Volis Simpson, koja je udajom za britanskog kralja Eduarda VIII postala vojvotkinja od Vindzora. Ne želeći da se odrekne braka sa Amerikankom, već jednom razvedenom i neplemićkog porekla, kralj je bio prinuđen da 1936. abdicira.

1987 – Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Predsedništva Saveza komunista Srbije, posetio je Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom “Niko ne sme da vas bije”, označila je početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Slobodan Milošević.

1991 – Vlada Južne Afrike je saopštila da je postigla dogovor s Afričkim nacionalnim kongresom Nelsona Mandele da do 30. aprila
1991. oslobodi sve političke zatvorenike.

1992 – Gerilski lideri u Avganistanu dogovorili su se da Savet od 50 članova preuzme vlast posle rušenja komunističkog režima Nadžibulaha.

1996 – Palestinski parlament u izbeglištvu je iz povelje Palestinske oslobodilačke organizacije izbacio odredbu o uništenju Izraela.

1996 – U Pekingu, predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Džijang Cemin dogovorili su se o novim odnosima dve zemlje.

2002 – U svom domu u Njujorku umro je fizičar i profesor u penziji Masačusetskog instituta za tehnologiju Viktor F. Vajskopf koji je iz Beča došao u Ameriku 1937. i kasnije bio jedan od pronalazača atomske bombe, a potom zagovornik kontrole nuklearnog oružja.

2003 – Južnoafrički sud osudio je heroinu antiaparthejda Vini Madikizela-Mendela, bivšu suprugu nekadašnjeg predsednika Nelsona Mendele, na šest godina zatvora zbog prevare i krađe. Nakon žalbe kazna joj je smanjena na tri i po godine zatvora.

2004 – Papa Jovan Pavle Drugi postavio je jednu opaticu na odgovornu poziciju u Rimokatoličkoj crkvi, treće mesto u kongregaciji koja rukovodi verskim redovima. To je najviše mesto koje je jedna opatica ikada zauzela u adminsitraciji Rimokatoličke crkve.

2004 – SAD su ublažile ekonomske sankcije Libiji, pošto je napustila program proizvodnje oružja za masovno unsistenje. Sankcije su bile na
snazi od 1986. godine.

2004 – Kiparski Grci su dvotrećinskom većinom na referendumu odbili ujedinjenje sa kiparskim Turcima i time sprečili da ceo Kipar uđe u Evropsku uniju.