Slobodan Milošević proglašen je za predsednika Predsedništva Srbije – 1989. godina

Nakon referenduma na kojem je dobio 86 odsto glasova, Milošević je proglašen predsednikom. Ovome je prethodio njegov govor na Gazimestanu koji neki analitičari karakterišu kao zvanični početak srpske nacionalističke kampanje koja je jedan od elemenata jugoslovenske krize par godina posle toga. Na mitingu je Milošević definitivno ustoličen kao srpski vođa u očima svojih protivnika i celog sveta.

Januara 1990. godine na 14. Kongresu Saveza komunista Jugoslavije, delegacija Srbije, koju je predvodio Slobodan Milošević, tražila je da se ukine Ustav iz 1974. godine, koji je davao podjednaku vlast svim republikama.

Milošević je zahtevao da se uvede sistem „jedan čovek, jedan glas”, što bi opunomoćilo Srbe, koji su bili većinska populacija u Jugoslaviji. Zbog ovog predloga, delegacije Slovenije i Hrvatske (koje su predvodili Milan Kučan, odnosno Ivica Račan) napustile su kongres. Nakon toga, Milošević je shvatio da se u Sloveniji i na Kosovu i Metohiji mora pojačavati vojno prisustvo. Pribojavao se da će separatisti dobiti polet usled otvorene slovenačke podrške na XIV kongresu Saveza komunista. Ključni zadaci armije su bili da se ne dozvoli raspad zemlje, niti ičije nasilno ili protivustavno otcepljenje i bratoubilački rat.

U julu 1990. godine, Savez komunista Jugoslavije se transformisao u Socijalističku partiju Srbije koja je nasledila imovinu SKS i SSRN. U septembru iste godine je donet novi ustav Srbije, po kojem je predsednik imao više vlasti nego pre. Slobodan Milošević je ponovo izabran za predsednika Republike Srbije u decembru 1990. godine i decembru 1992. godine.

U decembru 1990. godine na prvim slobodnim parlamentarnim izborima, Miloševićeva Socijalistička partija je pobedila sa 80,5%. Kosovski Albanci su bojkotovali izbore. Slobodan Milošević je pobedio na predsedničkim izborima sa još većim procentom.

Ostali događaji na današnji dan:

1421 – Rođen je engleski kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, koji je nasledio krunu 1422, kada je imao samo osam meseci. Svrgnut je u dinastičkim borbama („Rat dveju ruža”) i ubijen je u maju 1471. u londonskom zatvoru Tauer.

1492 – Kristofer Kolumbo je otkrio ostrvo Hispanola, sada podeljeno između Haitija i Dominikanske Republike.

1507 – Nemački kartograf Martin Valdzemiler objavio je prvu geografsku kartu novog kontinenta kojem je dao naziv Amerika prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespućija.

1774 – U Austriji je stupio na snagu Edukativni statut Johana fon Felbigera, prvi državni edukativni sistem u svetu.

1792 – Vođe žirondinaca u Francuskoj revoluciji doneli suodluku da izvedu na sud kralju Luju XVI (Louis). Revolucionarni sud ga je potom osudio na smrt i kralj je 1793. pogubljen na giljotini.

1877 – Američki pronalač Tomas Edison je u Vest Orindžu u Nju Džersiju demonstrirao prvi zvučni snimak, pesmu „Mary had a Little Lamb”.

1907 – U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD, poginuo je 361 rudar u rudniku uglja Monona u Virdžiniji.

1916 – Nemačke trupe su u Prvom svetskom ratu ušle u rumunsku prestonicu Bukurešt.

1917 – Finski parlament je u Helsinkiju proglasio nezavisnost Finske, koju je priznala sovjetska Rusija. Finska je od vremena ruskog cara Aleksandra I gubila teritoriju, a posle Napoleonovih ratova postala je 1809. rusko veliko vojvodstvo.

1917 – U sudaru francuskog broda „Mon Blan” natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom „Imo” u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo je više od 1.500 ljudi, oko 8.000 je ranjeno i veliki deo grada je razoren.

1921 – Velika Britanija je potpisala mirovni sporazum s Irskom,prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.

1938 – Francuska i Nemačka su potpisale sporazum o nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nemci poništili u Drugom svetskom ratu.

1941 – U Bici za Moskvu počela je protivofanziva Crvene armije protiv Nemaca koji su stigli na 25 kilometara od Moskve. Do kraja februara 1942. nemačke trupe pomerene su na 200 kilometara od Moskve.

1961 – U kongoanskoj provinciji Katanga izbile su teške borbe između snaga UN i Katange.

1970 – Poljski lider Vladislav Gomulka i nemački kancelar Vili Brant potpisali su u Varšavi sporazum o normalizaciji poljsko-nemačkih odnosa. Kancelar Brant je tom prilikom na kolenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao poštu žrtvama nemačkog nacizma.

1971 – Indija je priznala Bangladeš, bivši Istočni Pakistan, Pakistan je uzvratio prekidom diplomatskih odnosa s Indijom.

1978 – Španci su na referendumu izglasali novi ustav, prema kojemje Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.

1988 – Umro je Roj Orbison, jedna od najvećih zvezda američke pop i kantri muzike, autor hitova „Only the Lonely”, „Pretty Woman”, „Running Scared”.

1989 – U najtežem masovnom ubistvu u istoriji Kanade, ubica je usmrtio 14 studentkinja i ranio još 13 osoba na Univerzitetu u Montrealu i potom se ubio.

1992 – Hindu ekstremisti su uništili džamiju u Ajođi na severu Indije, koju su, kako se veruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem veku na zgarištu velikog hindu hrama. U jednomesečnim sukobima Hindusa i Muslimana poginulo je oko 2.000 ljudi.

1997 – Ruski transportni avion „Antonov-124″ koji je nosio dva borbena aviona, srušio se na stambeno naselje blizu Irkutska. Poginulo je 85 ljudi.

1999 – Sud UN za ratne zločine u Ruandi osudio je na doživotni zatvor DŽordža Rutagandu, lidera naoružanih grupa Huta, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.

2000 – Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu objavio je analizu prema kojoj 60 procenata stanovnika u Srbiji spada u kategoriju siromašnih, dok bogata elita čini pet odsto populacije.

2005 – Umro je Čarli Gol pobednik „Trke oko Francuske” 1958. godine i jedan od velikih imena biciklizma.