Sovjetska vojska oslobodila Aušvic, najstrašniji koncentracioni logor – 1945. godina

Na današnji dan 1945. Sovjetske jedinice su na juriš i uz znatne gubitke oslobodile Aušvic, najveći nacistički koncentracioni logor. U gasnim komorama Aušvica je, uključujući decu i žene, ubijeno najmanje milion i po ljudi, najviše Jevreja. U logoru je bilo više od 25.000 Jugoslovena.

Na današnji dan obiležava se Međunarodni dan sećanja na Holokaust jer je tog dana sovjetska Crvena armija oslobodila zatočenike logora Aušvic.

Nekoliko je meseci pre toga Himler, kako su se Sovjeti približavali, naredio uništenje krematorijuma u kojima su spaljivana trupla.

Gasne komore takođe su uništene i to navodno u januaru 1945. uoči samog dolaska Crvene armije.

U trenutku oslobađanja, u logoru je ostalo oko 7.000 zarobljenika koje Nemci u žurbi nisu stigli da pobiju.

U gasnim komorama Aušvica je, uključujući decu i žene, ubijeno najmanje milion i po ljudi, najviše Jevreja. U logoru je bilo više od 25.000 Jugoslovena.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1235. U Trnovu u Bugarskoj umro Sava Nemanjić, utemeljivač Srpske pravoslavne crkve, države i školstva. 1219. izdejstvovao autokefalnost SPC, a njegova dela “Nomokanon” i “Sinodik pravoslavlja” postali pravni i duhovni stubovi srpske državnosti. Njegovom zaslugom osnovani književni i školski centri u manastirima. Mošti Svetog Save prebačene i sahranjene u maju 1237. u manastiru Mileševa, a za vreme Otomanskog carstva Turci ih izvadili i 1594. spalili na Vračaru u Beogradu.

1822. Na skupštini u Epidauru grčki ustanici proglasili nezavisnost Grčke, koju je Turska priznala 1829.

1859. Rođen nemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm II Viktor Albert. Na presto stupio 1888, a 1918, posle poraza Nemačke u Prvom svetskom ratu, primoran da abdicira. Pobegao u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine. Umro 1941. u Holandiji.

1865. Španija priznala nezavisnost Perua.

1885. Rođen američki kompozitor Džerom Kern, otac modernog mjuzikla. Njegova opereta “Ploveće pozorište” smatra se jednom od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao i filmsku muziku.

1901. Umro italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca XIX veka. Svetsku slavu stekao operama “Aida”, “Otelo”, “Travijata”, “Rigoleto”, “Nabuko”, koje su i danas ključna dela repertoara operskih kuća širom sveta. Njegovoj sahrani u Milanu prisustvovalo 200.000 ljudi.

1924. Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala u Rimu pakt o prijateljstvu i saradnji sa Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji.

1926. Engleski pronalazač Džon Logi Berd u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.

1943. Avijacija SAD izvršila, u Drugom svetskom ratu, prvi napad na Nemačku celodnevnim bombardovanjem ratne luke Vilhelmšafen.

1945. Sovjetske jedinice oslobodile Aušvic, nacistički koncentracioni logor u Drugom svetskom ratu u kom je ubijeno milion i po ljudi, među kojima više od milion Jevreja. Taj datum obeležava se u Evropi kao Dan holokausta.

1964. Francuska uspostavila diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom.

1967. Tokom proba za let na Mesec u bazi Kejp Kenaveral, 3 američka astronauta poginula u kapsuli svemirskog broda “Apolo 1” u kom je izbio požar.

1967. Predstavnici 60 zemalja potpisali sporazum o zabrani upotrebe oružja za masovno uništavanje u svemiru.

1973. Potpisivanjem mirovnog ugovora u Parizu završen Vijetnamski rat i okončano vojno angažovanje SAD u toj zemlji. Glavni pregovarači, američki državni sekretar Henri Kisindžer i severnovijetnamski ministar Le Duk To dobili iste godine Nobelovu nagradu za mir.

1981. Najmanje 500 ljudi poginulo na indonežanskom feribotu “Tampomas II” koji je posle požara potonuo u Javanskom moru.

1991. Američka avijacija u Zalivskom ratu počela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada Basre.

1991. Poslanici Sobranja izabrali Kiru Gligorova za predsednika Makedonije.

1993. U Nju Delhiju policija upotrebila suzavac da rastera pobunjene Hinduse koji su napali džamiju i muslimane koji su napali hinduski hram i tom prilikom spalili desetine radnji.

1996. U Nigeru vojnim udarom oboren prvi demokratski izabran predsednik Mahamane Osman.

1997. Uoči Svetosavske litije, u kojoj je te godine učestvovalo više od 100.000 ljudi, povukao se policijski kordon u Kolarčevoj ulici u centru Beograda. Policija i demonstranti stajali neprekidno 7 dana jedni spram drugih tokom protesta zbog falsifikovanja lokalnih izbora u Srbiji u novembru 1996. Studenti bučno proslavili završetak akcije “kordonom na kordon” i krenuli u protestnu šetnju ulicama Beograda.

1998. Evropska unija i NATO izrazili zabrinutost zbog zaoštravanja situacije na Kosovu, gde su učestali sukobi naoružanih Albanaca i srpskih snaga bezbednosti.

1999. Beogradska kancelarija Komesarijata UN za izbeglice saopštila da u 98 sela u centralnom i zapadnom Kosovu više nema srpskog stanovništva.

2002. U seriji eksplozija u vojnom skladištu u Lagosu i požaru izazvanom eksplozijama poginulo više od 1.000 ljudi.