Tokom Prvog srpskog ustanka u Zemunu održan sastanak srpskih ustanika i Turaka – 1804. godina

Sastanku u Zemunu prethodila je skupština u Ostružnici (6-15. maj 1804. godine), gde se pored dogovora o tome šta će se izneti pred dahijske izaslanike u pregovorima o miru u Zemunu, razgovaralo i o daljem razvoju ustanka, organizaciji nove vlasti, nabavci municije itd.

Sa ove skupštine zahtevano je da se dahije proteraju iz Beograda, da svaki vezir upravlja po fermanu iz 1793. godine, u svakoj nahiji da bude sudnica i da se svima sudi po zakonu, zatim je tražena sloboda vere tj. obnavljanje porušenih manastira, da običaji vere budu slobodni, da postoji slobodna trgovina i da raja prodaje svoja dobra kome želi, da srpsko stanovništvo samostalno bira svoje knezove itd.

Tokom zasedanja skupštine u Ostružnici, posredstvom komandanta Slavonske krajine generala Dženejna organizovan je sastanak srpskih starešina i predstavnika dahija 10. maja u Zemunu. Ustanici nisu želeli mirenje s dahijama, te su postavili zahteve za koje su znali da neće biti prihvaćeni: da se u beogradskom pašaluku vrate na snagu samoupravne povlastice iz 1793. godine, dahije pobiju, janjičari napuste pašaluk i da sprovođenje tih uslova garantuje Austrija. Kako pregovori u Zemunu nisu dali rezultate, zasedanje u Ostružnici je nastavljeno i odlučeno je da se borba protiv dahija nastavi bez kompromisa.

Posle sastanka u Zemunu, ustaničke starešine zajedno sa svojom vojskom počele su se prikupljati oko Beograda. Kragujevačku i rudničku vojsku predvodio je Karađorđe, a valjevsku i šabačku Jakov Nenadović, prota Matija, Živko Dabić, Ostoja Spuž i Andrija Vitomirović. Njihov osnovni cilj bio je oslobođenje Beograda. Kada je Karađorđe pošao u susret valjevskoj vojsci, 9. maja 1804. godine, turci su pokušali da ga spreče, ali bezuspešno. Turke su predvodile dahije i Alija Gušanac. Veliki uspeh ove bitke je to što se suzila opsadna linija oko Beograda. Ubrzo zatim, oslobođen je Požarevac 12. maja i Smederevo 6. jula 1804. godine.

Pored toga što je trebalo da zavede red u Beogradskom pašaluku, Bećir-paša je imao sultanovo ovlašćenje da ubije četiri beogradske dahije da bi na ovaj način izmirio janjičare sa hrišćanskom rajom. On je to i uspeo na taj način što je dahije izolovao na dunavskom ostrvu Ada Kale, a zatim ostavio Srbima da ih ubiju. Pored toga, postavio je 20 srpskih knezova i dao im gradove na upravu, što znači da su Bećir-pašine odredbe odgovarale početnim ciljevima srpskih pobunjenika.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1442. Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.

1789. Pobunjena posada engleskog broda “Baunti” ostavila je kapetana broda Vilijama Blaja i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je posle 48 dana dramatične plovidbe i više od 3.500 milja uspeo da se domogne ostrva Timor, blizu Jave.

1804. Tokom Prvog srpskog ustanka, u Zemunu je održan sastanak srpskih ustanika i Turaka, uz posredovanje Austrije. Nakon neuspelih pregovora o uspostavljanju mira, srpski pregovarači vratili su se u Ostružnicu i počeli pripreme za napad na Beograd.

1878. Rođen je američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor. Kao dete proslavio se u ulozi Olivera Tvista, a kasnije je značajne uloge odigrao u filmovima “Grand hotel”, “Ostrvo Largo”, “Dama s kamelijama”, kao i u TV seriji “Dr Kilder”.

1918. U zatvoru u Terezinu (Češka) umro je Gavrilo Princip. Na dvadesetogodišnji zatvor osudile su ga austrougarske vlasti nakon atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914, čime je počeo Prvi svetski rat.

1919. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32 države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, prihvatile su pakt o osnivanju Lige naroda.

1924. Rođen je zambijski državnik Kenet Kaunda, prvi predsednik Zambije od 1964. do 1991. i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1936. Umro je egipatski kralj Fuad I. Za kralja se proglasio 1922, kada je ukinut britanski protektorat nad Egiptom. Nasledio ga je sin Faruk I.

1939. Adolf Hitler odbacio je nemačko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u januaru 1934. I nemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

1952. Japanu je vraćen suverenitet koji mu je, nakon poraza u Drugom svetskom ratu, bio oduzet mirovnim ugovorom iz San Franciska 1951. godine.

1969. Predsednik Francuske Šarl de Gol dao je ostavku nakon referenduma o regionalizaciji zemlje i reorganizaciji Senata, na kojem je većina Francuza glasala protiv njegovih predloga.

1977. Članovi nemačke levičarske terorističke grupe “Bader-Majnhof” osuđeni su na doživotnu robiju.

1980. Državni sekretar SAD Sajrus Vens podneo je ostavku posle neuspele misije komandosa u spasavanju američkih taoca u Iranu.

1992. Prokomunistička vlada u Kabulu predala je vlast islamskim gerilcima, čime je okončan 14-godišnji građanski rat u Avganistanu.

1995. U eksploziji gasa poginula su najmanje 103 stanovnika južnokorejskog mesta Tegu.

1999. Vlada SR Jugoslavije podnela je Međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv zemalja NATO-a zbog “neovlašćene upotrebe sile” u vazdušnim udarima koji su počeli 24. marta.

1999. Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković smenjen je sa mesta potpredsednika vlade SR Jugoslavije zbog kritika na račun vlasti tokom ratnog stanja.

2001. Prvi turista u svemiru, američki biznismen Denis Tito, platio je 20 miliona dolara za svoje putovanje na Međunarodnu svemirsku stanicu, na koje je otišao sa ruskom posadom.

2002. U padu helihoptera u Rusiji, poginuo je gubernator sibirske oblasti Krasnojarsk, general Aleksandar Lebed, bivši savetnik za bezbednost predsednika Borisa Jeljcina.

2004. Snimci američke TV CBS o zlostavljanju iračkih zarobljenika u iračkom zatvoru Abu Graib, pod kontrolom američke vojske, izazvali su šok u svetu. Američki predsednik Džordž Buš uputio je javno izvinjenje iračkom narodu za poniženje koje su pretrpeli irački zatvorenici i njihove porodice.

2005. Irak je dobio prvu demokratsku vladu u poslednjih više od 50 godina.