U Beogradu ubijen novinar Slavko Ćuruvija – 1999. godine

Na današnji dan 1999. godine u Beogradu je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik listova „Dnevni telegraf" i „Evropljanin".

 

Slavko Ćuruvija je bio srpski novinar i izdavač, osnivač listova „Nedeljni telegraf“, „Dnevni telegraf“ i „Evropljanin“.

Slavko Ćuruvija ubijen je na Uskrs, 11. aprila 1999. godine. Ubistvo je izvršeno oko 17 časova u Beogradu, u Svetogorskoj ulici (u to vreme Ive Lole Ribara), u prolazu ispred broja 35, gde su se nalaze prostorije marketing službe ‘Dnevnog telegrafa’, a na četvrtom spratu i stan u kome je Ćuruvija živeo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je Ćuruvija “lišen života iz vatrenog oružja, od strane nepoznatih izvršilaca i da radnici Sekretarijata u Beogradu intenzivno tragaju za počiniocima ovog krivičnog dela”. Tadašnji dnevni listovi su preneli svedočenje očevidaca da su “na njega pucala dvojica napadača obučena u crno i sa crnim kapama sa prorezima za oči na glavama. Čula su se tri-četiri hica, a onda su iz haustora izletela dvojica i u punom trku otišla niz ulicu ka Takovskoj”.

Ćuruviji je pucano u leđa, jedan hitac ga je pogodio u glavu, a drugi mu je prošao kroz srce. Ubice su drškom od pištolja udarile i onesvestile Slavkovu suprugu Branku Prpu, koja je bila zajedno sa njim. Njih dvoje su neposredno pre napada bili na ručku sa prijateljima.

Na osnovu podataka koja su objavljeni iz tajnog izveštaja državne bezbednosti pod šifrom “Ćuran”, saznalo se da je Ćuruviju i njegovu suprugu do neposredno pred ubistvo, neprestano pratilo oko 30 pripadnika Državne bezbednosti.

Ostali događaji na današnji dan:

1227. Umro Džingis-kan, mongolski vojskovođa i osnivač mongolske države.

1514. Umro Donato Bramante, italijanski arhitekt. Poslednjih 15 godina života proveo radeći za pape Aleksandra VI i Julija II. Njegovo delo imalo presudan uticaj na arhitekturu visoke renesanse.

1689. Krunisan engleski kraljevski par Vilijam III Oranski i Meri II. Za vreme njihove vladavine doneto nekoliko važnih odredaba i zakona, Deklaracija prava, Akt tolerancije.

1713. Utrehtskim mirom okončan “rat za špansko nasleđe”. Nizom ugovora, koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugal i Pruska preuređena mapa Evrope, a Španija prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone.

1755. Rođen Džejms Parkinson, britanski lekar koji je otkrio Parkinsonovu bolest.

1814. Postignut sporazum u Fontenblou prema kom je Napoleon Bonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prestolu ga zamenio Luj XVIII.

1842. Beogradski trgovci braća German završili gradnju prve srpske lađe “Knez Mihailo”. Majstori iz Carigrada počeli gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu.

1894. Uganda postala britanski protektorat.

1899. SAD od Španije preuzele Filipine.

1919. Osnovana Međunarodna organizacija rada sa sedištem u Ženevi.

1945. Američke trupe osvojile, u Drugom svetskom ratu, nemačke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor “Buhenvald”.

1948. Počela izgradnja novog beogradskog naselja na levoj obali Save, Novog Beograda.

1952. Vojnim pučem vlast u Boliviji preuzeo Nacionalni revolucionarni pokret.

1961. U Jerusalimu počelo suđenje bivšem funkcioneru nacističke Nemačke Adolfu Ajhmanu za ratne zločine nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu.

1973. Nacistički lider Martin Borman zvanično proglašen mrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zločinaca u Nemačkoj.

1977. Umro francuski pisac Žak Prever.

1979. U glavni grad Ugande Kampalu ušle trupe Tanzanije i snage opozicije u egzilu, okončavši osmogodišnju vladavinu diktatora Idija Amin Dade. Idi Amin pobegao u Libiju.

1984. Konstantin Černjenko izabran za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR.

1985. Umro predsednik Albanije Enver Hodža. Kao neprikosnoven komunistički lider bio pristalica staljinističkog kursa.

1991. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija objavio formalan kraj Zalivskog rata uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.

1997. U Beogradu ubijen zamenik ministra unutrašnjih poslova Srbije, general-pukovnik Radovan Stojčić Badža. Ubistvo nije rasvetljeno.

1999. Indija uspešno isprobala raketu dugog dometa tipa “Agni”, sposobnu da nosi i nuklearne projektile.

1999. U Beogradu ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik listova “Dnevni telegraf” i “Evropljanin”. Ubistvo nije razjašnjeno.

2001. Škotska kompanija “”PPL Terapeitiks Pielsi”, koja je 1996. stvorila prvog kloniranog sisara, ovcu Doli, saopštila da je stvorila 5 kloniranih prasića.

2002. U sedištu UN u Njujorku zvanično osnovan stalan Međunarodni sud za ratne zločine, pošto je više od 60 zemalja ratifikovalo Rimski sporazum iz 1998. kojim je taj sud uspostavljen.

2002. Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine Jugoslavije.