U policijskoj akciji ‘Sablji’ ubijeni Dušan Spasojević i Mile Luković – 2003. godina

Policijska akcija 'Sablja' je policijska akcija pronalaženja i hapšenja lica za koja se sumnja da su učestvovala u ubistvu premijera Zorana Đinđića, ali i ostalih lica za koje se zna da su pripadnici grupa organizovanog kriminala.

Cela akcija je započela neposredno nakon ubistva premijera, 12. marta 2003. godine.

Zvanično je trajala do 22. aprila 2003. godine. Predstavlja jednu od najvećih policijskih akcija u istoriji srpske policije.

Za vreme ove akcije, privedeno je 11 665 osoba povezanih sa organizovanim kriminalom. Među njima je bilo mnogo javnih i estradnih ličnosti.

13. marta u 20:00 policija izlazi sa zvaničnim obaveštenjem da je do tog trenutka uhapšeno 56 osoba, između ostalih i osmorica za koje se sumnja da su izvršili atentat na premijera. Saopštena su imena sledećih optuženih: Miloran Ulemek, Dušan Spasojević i Mile Luković. Sva trojica se nalaze u bekstvu. Takođe je rečeno da su trojica od osam do sada uhapšenih članova zemunskog klana zatražila status svedoka saradnika.

27. marta u pokušaju hapšenja u blizini Beograda ubijene su vođe „Zemunskog klana” Dušan Spasojević i Mile Luković.

Ostali događaji na današnji dan:

1378. Umro je papa Grgur XI, poslednji papa Francuz. Za papu je izabran 1370, a 1377. je vratio sedište katoličke crkve iz Avinjona u Rim, uprkos otporu Francuza.

1625. Umro je kralj Džejms I Stjuart, prvi monarh koji je od 1603. do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu. Škotski presto nasledio je nakon abdikacije majke Meri Stjuart 1567, a engleski 1603. nakon smrti Elizabete I.

1713. Po završetku Rata za špansko nasleđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.

1770. Umro je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, poslednji velikan venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi – monumentalne freske – nalaze se u palatama i crkvama u Veneciji, Udinama, Milanu, Veroni. Snažno je uticao na nemačko i špansko slikarstvo u završnoj fazi baroka.

1802. Potpisan je Amijenski mirovni ugovor,. kojim je okončan rat između Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Španije i Batavske Republike (Holandije). Britanija je zadržala Trinidad, preuzet od Španije, i Cejlon, koji je preuzela od Holandije.

1845. Rođen je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. za otkriće X-zraka (1895), koji su po njemu dobili naziv “rendgenski zraci”.

1847. Američke trupe su, u američko-meksičkom ratu, počele opsadu utvrđenja Vera Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. Utvrđenje je palo nakon šestodnevnih borbi.

1860. M.L. Bajrn iz Njujorka patentirao je prvi spiralni vadičep.

1923. Umro je škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrsti vodonik. Izumeo je termos-bocu.

1933. Japan je istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.

1941. Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu je vojnim udarom svrgnut regent princ Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena je i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova, s generalom Dušanom Simovićem na čelu.

1945. Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu “fau-2” na Veliku Britaniju. Projektil, ispaljen iz holandskog grada Haga, pao je na Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo je 8.958 Britanaca.

1958. Nikita Hruščov zamenio je na položaju predsednika sovjetske vlade Nikolaja Bulganjina.

1965. Umro je francuski arhitekta Šarl-Eduar Žanre, poznat kao Le Korbizije, jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa, radikalno promenio tradicionalni način gradnje.

1968. U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve, poginuo je ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je u aprilu 1961. vasionskim brodom “Vastok” obleteo Zemlju.

1970. U zemljotresu u zapadnoj Turskoj poginulo je više od 1000 ljudi, a 90.000 je ostalo bez domova.

1977. U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i člana posade, kada su se dva “Boinga 747”, holandske kompanije KLM i američke Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife, na Kanarskim ostrvima.

1980. U norveškom delu Severnog mora potonula je naftna platforma “Aleksandar Kiland”. Poginulo je 147 ljudi.

1992. Poslednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile su Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

1996. Izraelski sud osudio je Jigala Amira na doživotni zatvor zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina u novembru 1995.

1997. U Albaniji je poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomesečne antivladine pobune.

1998. Umro je nemački proizvođač automobila Ferdinand Porše, osnivač fabrike sportskih vozila “Porše AG”. Tokom vladavine Adolfa Hitlera, bio je jedan od konstruktora “bube”, popularnog automobila “folksvagen”.

1999. Jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila je, tokom napada NATO-a na SR Jugoslaviju, američki bombarder “F-117 A”. Avion “noćni jastreb” pao je u atar sela Buđanovci u Vojvodini.

2000. Vladimir Putin je pobedio na predsedničkim izborima u Rusiji sa više od 52 procenta glasova birača.

2002. Tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv osmorice bivših vojnih policajaca za ratne zločine protiv civilnog stanoviništva u splitskoj luci Lora 1992. godine.

2003. U pokušaju hapšenja u blizini Beograda ubijene su vođe kriminalnog “zemunskog klana” Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, osumnjičeni za učešće u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića.

2003. Stručnjaci iz Hong Konga izjavili da su identifikovali virus koji je prouzrokovao misterioznu upalu pluća, kao novu vrstu iz porodice korona virusa, koji su drugi po uzrokovanju prehlada kod ljudi (SARS).

2006. Umro je slavni poljski pisac, klasik naučne fantastike Stanislav Lem. Njegove najpoznatije knjige “Solaris”, “Povratak sa zvezda” i “Zvezdani dnevnik”. prevedene su na više od 40 jezika, među kojima i na srpski.