Ubijen rimski car i vojskovođa, Gaj Julije Cezar – 44. godina p.n.e.

Gaj Julije Cezar je nedavno pre ubistva bio proglašen doživotnim diktatorom, a cilj zaverenika je bio da oslobode Rim od njegove samovlasti.

 

Naime, po rimskim republikanskim pravilima, diktatori su mogli imati samo privremenu vlast i uloga im je bila da vladaju u kriznim situacijama, nakon čega bi odstupili sa vodećeg položaja i vratili Rim u stanje republikanske demokratije. Gaj Julije Cezar, međutim, prisvojio je vremenski neograničenu vlast i kao takav postao je opasnost za budućnost republike.

Protiv Cezara urotilo se čak 60-ak senatora, pod vodstvom Bruta i Kasija. Na današnji dan dočekali su ga na ulazu u Pompejev teatar u Rimu. Senatori su ga okružili i izboli mačevima. Prema autopsiji (prvoj poznatoj autopsiji u istoriji!) ustanovljeno je da je uboden čak 23 puta, od čega je samo jedna rana bila smrtna, ona u grudi.

Postoji više istorijskih verzija o poslednjim Cezarovim rečima. Svetonije kaže da su mu poslednje reči bila na grčkom: „Kai su, teknon?” („Zar i ti, dete?”), što se odnosilo na Bruta.

Naime, Brutova majka je bila Cezarova ljubavnica, pa su neki nagađali da mu je Cezar bio otac.

Ostali događaji na današnji dan:

1493 – Kristofer Kolumbo je doveo u Španiju sedam Aruak Indijanaca sa ostrva Hispanjola. To su bili prvi stanovnici Novog sveta koji su kročili u Evropu.

1603 – Francuski moreplovac i istraživač Samjuel d Šamplen, isplovio je prema Novom svetu (Americi). On je 1608.
osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.

1776 – Kongres SAD je doneo odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost je proglašena 4. jula 1776.

1824 – Rođen je pisac Branko Radičević, najznačajniji pesnik srpskog romantizma. Oduševljeni pristalica Karadžićeve jezičke reforme, pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije. Umro je u Beču 1853, a njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti na Stražilovo kod Sremskih Karlovaca (“Đački rastanak”, “Tuga i opomena”).

1848 – Tri dana po masovnim demonstracijama u Beču, revolucija je zahvatila Budimpeštu, a potom se proširila na celu Mađarsku. Uz pomoć Rusije, austrijske trupe ugušile su revolucionarni pokret avgusta 1849.

1883 – Sedam godina posle pronalaska telefona Beograd je dobio prvu “telefonsku stanicu”. Prvi telefonski razgovor su vodili ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesiju za uvođenje telefona u Srbiji 1882. je dobio Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

1898 – Umro je engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik
(“Besemerov postupak”). Godine 1859. podigao je u Šefildu čeličanu koja i danas radi.

1907 – U Finskoj su žene prvi put izabrane u Parlament.

1917 – Pod pritiskom revolucionara, abdicirao je poslednji car Rusije Nikolaj II čime je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov. Car je potom, zajedno s porodicom, interniran prvo u Carsko Selo (Puškin), pa u Tobolsk. Tokom Oktobarske revolucije carska porodica je premeštena u Jekaterinburg i ubijena jula 1918.

1922 – Egipatski sultan je uzeo titulu kralja kao Fahd I.

1937 – Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana je u bolnici u Čikagu.

1939 – Pošto je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Čehoslovačke Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, nemačke trupe okupirale su Čehoslovačku. Bohemija (Češka) i Moravska su proglašene nemačkim protektoratom, a u Slovačkoj je proglašena marionetska država.

1957 – Umro je političar, slikar i novinar Moša Pijade, predsednik Skupštine FNR Jugoslavije. Član Komunističke partije od 1920. imao je značajnu ulogu u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-45, a u posleratnoj Jugoslaviji bio je u najužem partijskom i državnom rukovodstvu zemlje. Novembra 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije (Tanjug). Umro je u Parizu na povratku iz Velike Britanije gde je predvodio jugoslovensku
parlamentarnu delegaciju.

1975 – Umro je grčki brodovlasnik Aristotelis Onazis, jedan od najbogatijih ljudi na svetu. Bio je poznat i po ljubavnoj vezi s operskom pevačicom Marijom Kalas i ženidbi s Žaklinom Kenedi, udovicom američkog predsednika Džona Kenedija.

1983 – Umrla je engleska književnica Rebeka Vest, poznata po romanima “Vojnikov povratak” i “Harijet Hjum”, kao i putopisnoj studiji “Crno jagnje i sivi soko” koju je napisala posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941.

1991 – Predsednik Predsedništva SFR Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović podneo je ostavku jer je Predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji, posle antivladinih demonstracija 9. marta.

1991 – Umro je pisac Miodrag Bulatović. Pažnju čitalaca privukao je već prvom zbirkom pripovedaka “Đavoli dolaze” (1955). Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca (“Crveni petao leti prema nebu”, “Rat je bio bolji”, “Ljudi sa četiri prsta”).

1998 – Umro je američki lekar, pedijatar Bendžamin Spok. Njegova knjiga “Odgoj beba i dece po metodi dr Spoka” čije se prvo izdanje pojavilo 1946, štampana je u sedam izdanja i prodata u 50 miliona primeraka. Prevedena je na više od 30 jezika.

2000 – U naselju Bošnjačka mahala u severnom delu Kosovske Mitrovice došlo je do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika Kfora koji su uspostavljali bezbednosnu zonu u tom gradu podeljenom na albanski i srpski deo. U sukobima je ranjeno 15 Srba i dva francuska vojnika.

2003 – Stotine hiljada ljudi je na ulicama Tokija, Bejruta, Pariza, Vašingtona i u drugim gradovima širom sveta demonstriralo protiv rata u Iraku.

2004 – Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdauna Mostar je ponovo postao jedinstven grad. Mostar je od rata u BiH bio podeljen na dva dela, bošnjački – istočni i hrvatski – zapadni.