Ukinut Templarski viteški red – 1312. godina

Na današnji dan papa Klement V. je bulom "Vox in excelso" (Glasom sa neba) ukinuo moćni Templarski viteški red. Papa je to učinio na podsticaj francuskog kralja Filipa IV. Lepog, koji je templarima dugovao ogromne količine zlata.

 

Prvi vojni red, Red siromašnih vitezova Hrista i Solomonovog hrama, poznatiji kao Vitezovi Templari, je osnovan 1118, kao posledica Prvog krstaškog pohoda, da pomogne novom Jerusalimskom kraljevstvu da se održi od napada muslimana koji su se nalazili u okolini, i da osigura bezbednost velikog broja hodočasnika iz Evrope koji su pohrlili ka Jerusalimu nakon njegovog osvajanja.

Bili su organizovani kao manastirski red, sledeći pravila koja je za njih stvorio Bernar od Klervoa, osnivač Cistercijanskog reda. Templari su bili dobro povezani i ubrzo su postali bitan faktor na međunarodnoj političkoj sceni tog vremena. U tom vremenu dobili su nekoliko povlastica od Pape, koje su im dozvolile, između ostalog, da ubiru poreze u područjima koja su bila pod njihovom kontrolom, proizvodeći njihov brzi uspon.

Naime, Klement V. bio je prvi papa koji nije živio u Rimu nego u Avignonu. Pape u Avignonu bili su pod uticajem francuskih kraljeva.

Templari su ukinuti pod optužbama za herezu, blasfemiju i sodomiju. Navodno su se klanjali bogu Bahometu (demonu). Mnogi templari su spaljeni na lomači.

Ostali događaji na današnji dan:

1312. Papa Klement V ukinuo francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.

1599. Rođen flamanski slikar Anton van Dajk, istaknut predstavnik Flamanske slikarske škole. Učenik i saradnik Rubensa, proslavio se kao portretista. 1632. postao dvorski slikar kralja Čarlsa I.

1622. Indijanci ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji, što se smatra prvim indijanskim masakrom evropskih kolonista u Severnoj Americi.

1794. Kongres SAD usvojio zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

1832. Umro nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti nemačke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao gotovo u svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru i smatra se jednim od poslednjih univerzalnih genija evropske tradicije.

1848. Pobunjena Venecija proglasila nezavisnost od Austrije.

1876. Rođen srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja XIX veka, dao i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost.

1895. Pioniri filma, braća Ogist i Luj Limijer, u Parizu prvi put demonstrirali pokretne slike upotrebivši celuloidnu traku.

1904. U londonskom listu “Daily Illustrated Mirror” na nsslovnoj stranici objavljena prva novinska fotografija u boji.

1917. SAD prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu posle Februarske revolucije kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.

1919. Letom između Pariza i Brisela, jednom sedmično, uspostavljena prva avionska međunarodna linija u svetu.

1923. Rođen francuski glumac i pantomimičar Marsel Marso, koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat po svom “Bipu”, modernizovanom Pjerou iz tradiconalne komedije.

1945. Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali u Kairu Arapsku ligu.

1948. Rođen kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima “Isus Hristos superstar”, “Evita”, “Mačke” i “Fantom iz opere”.

1979. Irski teroristi u Hagu ubili britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa.

1980. Najviša indijska nagrada “Dragulj Indije” uručena misionarki Majci Terezi.

1983. Kandidat Laburističke partije Haim Hercog izabran za predsednika Izraela.

1991. Irak oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio ubrzanje puštanja na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.

1992. Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubedljivo pobedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih naslednika.

1996. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio tri bosanska muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru “Čelebići” kod Konjica, što su bile prve optužnice za zločine nad Srbima počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

2001. U 91. godini umro američki crtač Vilijam Hana, koji je s Džozefom Barberom stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova, koji su uz “Kamenka i Kremenka”, “Medveda Jogija” i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam “Oskara”.

2001. SAD donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem četvorice američkih diplomata.

2002. Vrhovni sud Velike Britanije uvažio molbu jedne žene i dozvolio da aparati koji je održavaju u životu budu isključeni, čime je prvi put u Engleskoj izvršena eutanazija.