Umrla Frida Kalo, meksička slikarka – 1954. godina

Frida Kalo je bila meksička slikarka. Rođena je kao Magdalena Karmen Frida Kalo i Kalderon u roditeljskoj kući u Kojoakanu, koji je u to vreme bio malo predgrađe Meksiko Sitija.

Njen otac je bio slikar i fotograf nemačko-jevrejskog porekla, čija je porodica potekla iz Oradee u Rumuniji. Kalo je bila zapažena po svojoj nekonvencionalnoj pojavi, uključujući jako naglašene obrve i tanke brčiće koje nije uklanjala. Nakon saobraćajne nesreće u kojoj je obogaljena 1925, Kalo je odustala od medicinske karijere i okrenula se slikarstvu. Slikajući sopstvena iskustva, njeni radovi su često bili šokantni u prikazima bola i teškog života žena. Čak pedeset pet od njenih sto četrdeset tri slika su autoportreti koji sadrže lični simbolizam dopunjen grafičim anatomskim referencama. Bila je pod uticajem autohtone meksičke kulture, čije je viđenje slikala jakim bojama, mešavinom realizma i simbolizma.

Njene slike su privukle pažnju slikara Dijega Rivere, za koga se kasnije i udala. Bila je aktivni pristalica komunizma. Smatra se da je bila u vezi sa Lavom Trockim, koga su ubili agenti Josifa Visarionoviča Staljina u stanu u gradu Meksiku, 1940. Posle smrti Trockog, Frida ga se odriče i postaje staljinista/antirevolucionar, nazivajući Maovu Kinu „novom nadom socijalista”. Njen dom je bio ukrašen mnogim socrealističkim umetničkim delima, uključujući portrete Marksa, Engelsa, Staljina i Maoa. Iako je rad Fride Kalo ponekad klasifikovan kao nadrealistički, i ona jeste nekoliko puta izlagala sa evropskim nadrealistima, sama je odbacila takvu kategorizaciju. Njena preokupacija ženskim temama i figurativnom verodostojnošću kojom ih je predstavljala, načinila je od nje feminističku kultnu ličnost zadnjih decenija XX veka.

 

Ostali događaji na današnji dan:
1793. Ubijen je Žan Pol Mara, jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i lider montanjara. Ubistvo je izvršila Šarlot Korde, koja je četiri dana kasnije pogubljena na giljotini.
1822. U ratu Grčke za nezavisnost grčka vojska pobedila je turske snage kod Termopilskog klanca.
1837. Kraljica Viktorija I preselila se u Bakingamsku palatu u Londonu, kao prvi britanski monarh koji će živeti u toj palati.
1878. Završen je Berlinski kongres na kojem su evropske sile (Nemačka, Austro-Ugarska, Rusija, Engleska i Francuska) uspostavile novi odnos snaga na jugoistoku Evrope. Revidiran je Sanstefanski mirovni ugovor zaključen između Rusije i Turske 3. marta, Srbija i Crna Gora stekle su međunarodno priznanje i znatno su proširile svoje teritorije, a Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.
1919. Britanski vazdušni brod (dirižabl) R34 sleteo je u Norfolk i time završio prvi let preko Atlantika, od Britanije do SAD i natrag. Putovanje je trajalo 182 sata efektivnog leta.
1930. U glavnom gradu Urugvaja Montevideu počelo je Prvo svetsko fudbalsko prvenstvo na kojem je učestvovalo 13 timova, među kojima i jugoslovenski.
1941. U Crnoj Gori je podignut ustanak protiv italijanskog okupatora. Od početka Drugog svetskog rata to je bio najveći opštenarodni ustanak u okupiranoj Evropi.
1944. Sovjetske trupe počele su u Drugom svetskom ratu ofanzivu na Pribaltik i zauzele grad Viljnus u Litvaniji.
1951. U Los Anđelesu je umro austrijski kompozitor Arnold Šenberg. Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja – dodekafonije, bitno je uticao na razvoj muzike 20. veka (opera „Mojsije i Aron”, simfonijska poema „Peleas i Melisandra”, kantate „Gurelider”, „Preživeli iz Varšave”).
1975. Iz Kejp Kanaverala u Floridi lansiran je američki svemirski brod „Apolo”, koji je učestvovao u prvoj sovjetsko-američkoj misiji u svemiru.
1977. Zbog nestanka struje Njujork je bio u potpunom mraku, posle čega je policija uhapsila 3.000 pljačkaša.
1985. Na stadionima u Londonu i Filadelfiji istovremeno su održani humanitarni rok koncerti „Live Aid” koje je organizovao Bob Geldof za pomoć gladnima u Africi. Prikupljeno je preko 60 miliona dolara, a TV prenos koncerata pratilo je oko milijardu i po gledalaca širom sveta.
1985. Sovjetski atletičar Sergej Bubka postigao je novi svetski rekord u skoku sa motkom kada je u Parizu prvi put preskočio šest metara.
1992. Preuzimajući dužnost premijera Izraela, Jicak Rabin je izrazio spremnost da poseti prestonice arapskih zemalja radi postizanja mira na Bliskom istoku.
1995. Na Cetinju je pred oko 300 vernika proglašena autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koju nije priznala nijedna pravoslavna crkva u svetu.
1996. Održan je „Love Parade” festival na kojem je oko pola miliona rejvera igralo ulicama Berlina uz tehno muziku. To je bio najveći javni skup u tom gradu posle Drugog svetskog rata.
1999. Više hiljada iranskih studenata sukobilo se sa policijom u centru Teherana, protestujući zbog odluke vlasti o zabrani svih mitinga i nezvaničnih okupljanja.
2000. Policija UN na Kosovu zvanično je saopštila da se tokom prvih šest meseci 2000. u regionu Kosova desilo više od 1.900 incidenta, da je ubijeno 19 ljudi i da je izvršeno niz kriminalnih radnji – napada, otmica, silovanja i podmetanja požara.
2001. Pakistanski predsednik general Pervez Mušaraf stigao je u Indiju na samit posvećen smirivanju odnosa između ova dva nuklearno naoružana suseda (Pakistana i Indije).
2001. Kina je osudila kinesko-američkog naučnika Li Šaomina zbog špijuniranja u korist Tajvana i naredila njegovu deportaciju. SAD su zatražile od Kine da razreši slučajeve i ostalih pet zatvorenih naučnika, američkih državljana.
2003. Kuvajtski emir šeik Džaber Al Ahmed Al Sabah doneo je dekret kojim se odvaja mandat premijera od krune, po prvi put od kada je Kuvajt stekao nezavisnost (1961).
2008. U saobraćajnoj nesreći u Poljskoj poginuo je bivši šef poljske diplomatije i nekadašnji slavni antikomunistički disident Bronjislav Germek.