Umro Albert Ajnštajn, nemački naučnik – 1879. godina

Albert Ajnštajn je bio teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u istoriji sveta. Albert Ajnštajn je formulisao specijalnu i opštu teoriju relativnosti kojima je revolucionisao modernu fiziku. Pored toga, doprineo je napretku kvantne teorije i statističke mehanike.

Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta (rada objavljenog 1905. u Annus Mirabilis ili „Godini čuda”) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Ajnštajn” je sinonim za čoveka visoke inteligencije ili za genija.

Predmet njegovih istraživanja su bile kapilarne sile, specijalna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), Opšta teorija relativnosti (uopštenje Specijalne teorije kojim obuhvaćeno ubrzano kretanje i gravitacija), kosmologija, statistička mehanika, Braunovo kretanje, kritična opalescencija, verovatnoća elektronskih prelaza u atomu, problemi probablističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svetlosti pri maloj gustini zračenja, fotoelektrični efekat, fotoluminiscencija, fotojonizacija, Voltin efekat, sekundarni katodni zraci, zakočno zračenje, stimulisana emisija zračenja, objedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizičkih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1480. Rođena je Lukrecija Bordžija, mecena umetnika i naučnika u vreme italijanske renesanse, vanbračna ćerka pape Aleksandra VI.

1797. Rođen je francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer, osnivač i prvi predsednik Treće republike od 1871. do 1873. godine.

1820. Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Zupe, autor popularnih opereta – “Laka konjica”, “Bokačo”, “Lepa Galateja”, “Fatinica”.

1882. U Londonu je rođen američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski, osnivač Američkog simfonijskog orkestra.

1906. Od zemljotresa u San Francisku poginulo je više od hiljadu ljudi, a oko 200.000 ostalo je bez kuća.

1909. U Vatikanu je beatifikovana francuska heroina iz 15. veka Žana D’Ark – Jovanka Orleanka. Kanonizacija je izvršena 1920.

1922. Umro je pisac i političar Svetomir Nikolajević, profesor Velike škole, član Srpske kraljevske akademije, premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova (1894). Jedan je od osnivača Radikalne stranke.

1936. Umro je italijanski kompozitor Otorino Respigi (“Gregorijanski koncert” za violinu i orkestar, simfonijske poeme “Rimske pinije”, “Rimske fontane”, “Rimski praznici”, više opera).

1942. Američki avioni u Drugom svetskom ratu prvi put su bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.

1946. Zvanično je raspuštena Liga naroda, a njena imovina preneta je na novoosnovane Ujedinjene nacije.

1946. SAD su priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vodjstvom Josipa Broza Tita.

1951. U Parizu su Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice
za ugalj i čelik. To je bio početak stvaranja Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije.

1954. Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je 1953. svrgnut kralj Faruk I, postao je premijer i vojni guverner Egipta.

1955. Umro je nemački naučnik Albert Ajnštajn, tvorac Teorije opšteg relativiteta. Od dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. živeo je u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1921. godine.

1955. U indonežanskom gradu Bandungu počela je afroazijska konferencija 29 zemalja čiji su principi postali osnova Pokreta nesvrstanih kao alternative vojnim blokovima – NATO-u i Varšavskom ugovoru.

1956. Raspušten je Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunističkih i radničkih partija, kojim je dominirao Sovjetski savez.

1980. Južna Rodezija je pod nazivom Zimbabve postao 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti, glavni grad Solzberi je dobio novi naziv: Harare.

1983. Od eksplozije automobila-bombe kojim je samoubica prodro u Ambasadu SAD u Bejrutu, poginule su 63 osobe, a više od stotinu je ranjeno.

1994. Počeo je građanski rat u Ruandi.

1996. U Kairu je poginulo 18 grčkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistički autobus.

1996. Više od 100 libanskih izbeglica je poginulo u napadu izraelske artiljerije na izbeglički logor.

1999. SR Jugoslavija je, u vreme napada NATO zbog Kosova, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom.

2004. Umro je Ratu Sir Kamisese Mara, osnivač države Fidži.