Na današnji dan, pre 103 godine preminuo je srpski pisac Laza Kostić, koji je u poeziju uneo nove i smele oblike i obogatio srpski književni jezik novim izrazima.
Bio je začetnik srpske avangardne lirike, a nekoliko njegovih pesama spada u najbolja ostvarenja srpskog romantizma (‘Santa Maria della Salute’, drame ‘Maksim Crnojevic’, ‘Pera Segedinac’).
Rođen je 1841 god. u Kovilju, u Bačkoj, u vojničkoj porodici.
Osnovnu školu je učio u mestu rođenja, gimnaziju u Novom Sadu, Pančevu i Budimu, a prava i doktorat prava na peštanskom univerzitetu. Službovanje je počeo kao gimnazijski nastavnik u Novom Sadu; zatim postao advokat, veliki beležnik i predsednik suda.
Sve je to trajalo oko osam godina, a potom se, sve do smrti, isključivo bavi književnošću, novinarstvom, politikom i javnim nacionalnim poslovima.
Dva puta je bio u zatvoru u Pešti: prvi put zbog lažne dostave da je učestvovao u ubistvu kneza Mihaila i drugi put zbog borbenog i antiaustrijskog govora u Beogradu na svečanosti prilikom proglašenja punoletstva kneza Milana.
Kad je oslobođen, u znak priznanja, bude izabran za poslanika Ugarskog sabora, gde je, kao jedan od najboljih saradnika Svetozara Miletića, živo i smelo radio za srpsku stvar.
Potom je prešao u Beograd, gde je uređivao „Srpsku nezavisnost”, ali pod pritiskom reakcionarne vlade morao je da napusti Srbiju.
Na poziv kneza Nikole odlazi u Crnu Goru i tu ostaje oko pet godina, kao urednik zvaničnih crnogorskih novina i politički saradnik knežev.
Međutim, i tamo je došlo do sukoba, pa se vratio u Bačku. U Somboru je proveo ostatak života relativno mirno.
Umro je 1910 god. u Beču a sahranjen je na Velikom Pravoslavnom groblju u Somboru.
Izabran je za člana Srpskog učenog društva 27. februara 1883, a za redovnog člana Srpske kraljevske akademije 26. januara 1909.
Među javom i med snom
Srce moje samohrano,
ko te dozva u moj dom?
neumorna pletisanko,
što pletivo pleteš tanko
među javom i med snom.
Srce moje, srce ludo,
šta ti misliš s pletivom?
ko pletilja ona stara,
dan što plete, noć opara,
među javom i med snom.
Srce moje, srce kivno,
ubio te živi grom!
što se ne daš meni živu
razabrati u pletivu
među javom i med snom!
Ostali događaji na današnji dan:
1594 – Rođen je švedski kralj Gustav II Adolf, veliki vojskovođa, vojni i državni reformator. Uspešno je okončao ratove s Danskom, Poljskom i Rusijom i osigurao dominaciju Švedske na Baltiku. U Tridesetogodišnjem ratu (od 1630) naneo je niz poraza katoličkim snagama grofa Tilija. Poginuo je u novembru 1632. u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju nemačkog generala Valenštajna. Uoči njegove smrti Švedska je bila najjača sila u Evropi. Nasledila ga je kćerka Kristina.
1608 – Rođen je engleski pisac Džon Milton, koji se smatra najvećim engleskim pesnikom uz Šekspira. Pristalica Olivera Kromvela (Cromwell) i građanske revolucije, postao je 1649. sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i počeo da piše političke, religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja dela napisao je u vreme restauracije slep, siromašan i razočaran u politiku i društvo (“Izgubljeni raj”, “Ponovo zadobijeni raj”, “Samson Borac”).
1641 – Umro je flamanski slikar Anton van Dajk čuveni portretista, dvorski slikar engleskog kralja Čarlsa I od 1632.
1824 – U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu, koja je bila presudna za sticanje nezavisnosti Perua.
1886 – Rođen je američki pronalazač Klarens Birdsej poznat po pronalasku dubokog zamrzavanja kao načina za državanje namirnica. Pretpostavlja se da je za svoj pronalazak koristio iskustvo domorodaca sa Aljaske.
1905 – U Drezdenu je izvedena premijera opere jednočinke “Saloma” Ričarda Štrausa, komponovane prema priči Oskara Vajlda. Publika je izrazila zgražanje nad skarednošću predstave.
1905 – Francuska je donela dekret o odvajanju države od crkve.
1917 – Turske trupe predale su Britancima u Prvom svetskom ratu Jerusalem, koji je pod truskom dominacijom bio od 1517.
1926 – Rođen je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas “Domingin”, koji se smatra najboljim borcem s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.
1941 – Kina je u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.
1961 – Afrička država Tanganjika stekla je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom. Na isti dan 1962. Tanganjika je postala republika.
1985 – Bivši predsednik Argentine general Horhe Videla i njegov sledbenik član vojne hunte admiral Emilio Masera osuđeni su na doživotnu robiju zbog učešća u “prljavom ratu” protiv gradske gerile i političkih protivnika (1976-82) tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi.
1985 – Generalna skupština UN je jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.
1987 – Protestima na području Gaze počela je prva intifada-pobuna Palestinaca protiv izraelske okupacije. Ustanak je potom zahvatio Zapadnu obalu i Jerusalem.
1990 – Leh Valensa, bivši lider sindikata “Solidarnost”, pobedio je na predsedničkim izborima u Poljskoj.
1990 – Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista, pobedila je Socijalistička partija Srbije (bivši komunisti), a za predsednika Srbije izabran je lider te partije Slobodan Milošević.
1992 – Poštujući sankcije UN protiv SR Jugoslavije Svetska fudbalska federacija zabranila je jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje u kvalifikacijama za svetsko prvenstvo u SAD 1994.
1994 – Partija “Šin fejn”, političko krilo Irske republikanske armije, prvi put je posle više od 70 godina otpočela mirovne razgovore s britanskom vladom.
1995 – Vrhovni sud Poljske potvrdio je pobedu Aleksandra Kvašnjevskog (Aleksander Kwasniewski) na novembarskim predsedničkim izborima i odbacio žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valense.
1996 – UN su odobrile primenu dugo odlaganog sporazuma s Irakom o prodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svetsko tržište nafte prvi put od invazije na Kuvajt 1990.
1999 – Srpske vlasti osudile su predsednicu Lige albanskih žena pesnikinju Fljoru Brovinu na 12 godina zatvora. Brovina je puštena na slobodu 2000. po odlasku Slobodana Miloševića s vlasti.
2000 – SR Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile su diplomatske odnose.
2002 – Američka avionska kompanija “Junajted Erlajns” podnela je zahtev za bankrot, što je najveći slučaj bankrotstva u istoriji avioindustrije
2002 – Indonežanska vlada i predstavnici oslobodilačkog pokreta Aceh potpisali su primirje, u cilju okončanja nemira koji su 26 godina potresali provinciju Aceh, a u kojima je poginulo oko 30.000 ljudi.
2005 – Umro je francuski slikar, pripadnik soc-realizma Boris Taslicki koji je, rizikujući smrt, crtao portrete na papirićima koje je krao kao zatvorenik u nacističkim koncetracionim logorima.
2010 – Umro je jedan od najistaknutijih italijanskih modnih kreatora Fausto Sarli, koji je kreirao za zvezde italijanskog filma i televizije, a bio je čuven i po kolekciji venčanica.
2010 – Umro je poznati džez saksofonista Džejms Mudi koji je snimio više od 50 solo albuma i svirao s poznatim džez muzičarima Dizijem Gilepsijem, Kvisijem Džonsom i Lajonelom Hamptonom. Dobitnik je Gremi i brojnih drugih nagrada.