Umro engleski kralj Ričard I Plantagenet, vitez ‘lavljeg srca’ – 1199. godine

Na današnji dan 1199. godine umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet, vitez „lavljeg srca", jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu i junak srednjovekovnih legendi.

 

Ričard I Lavlje Srce je bio engleski kralj od 1189. do 1199. godine.

Krenuo je 1190. u Treći krstaški rat, zajedno sa francuskim kraljem Filipom II Avgustom i nemačkim carem Fridrihom Barbarosom. U Svetu zemlju stigao je juna 1191. godine.

Po povratku iz rata austrijski vojvodaLeopold V ga je zarobio u blizini Beča. Iz zarobljeništva je pušten 1194. pošto je prvo platio 100.000 ondašnjih maraka.

Za vreme njegovog odsustva njegov brat Jovan je bio spreman da mu preuzme tron, ali Ričard mu je ipak oprostio, pa ga čak proglasio i za naslednika. U maju 1194. krenuo je u Francusku gde je ratovao protiv francuskog kralja Filipa Avgusta i poginuo prilikom opsade zamka Šaliza.

Ričard „Lavlje srce” se pojavljuje kao lik u velikom broju srednjovekovnih engleskih legendi, a najpoznatijje je ona o Robinu Hudu.

Ostali događaji na današnji dan:

885 – Umro je Metodije Solunski, koji je zajedno sa svojim mlađim bratom Chirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma – glagoljice.

1199 – Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet, vitez “lavljeg srca”, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu i junak srednjovekovnih legendi.

1490 – Umro je mađarski kralj Matija I Korvin, reformator mađarske države. Tokom vladavine od 1458. uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč u kojem je i umro. U Požunu (Bratislava) 1465. osnovao je univerzitet, a 1472. prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana (latinski – corvus) na njegovom štitu.

1528 – Umro je nemački slikar i grafičar Albreht Direr, poznat po portretima velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru (“Apokalipsa”, “Velika muka”, “Bogorodičin život”).

1652 – Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek osnovao je u Kapuu prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi.

1667 – Dubrovnik je pogodio katastrofalan zemljotres u kojem je poginulo više hiljada građana. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad je bio skoro potpuno uništen. Obnavljanje je trajalo više od 50 godina.

1690 – Austrijski car Leopold uputio je balkanskim hrišaćanima proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im za uzvrat razne povlastice.

1838 – Umro je srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava i osnivač “Novina serbskih” u Beču 1813. koje su izlazile devet godina. Od 1829. bio je sekretar kneza Miloša Obrenovića, a potom ministar unutrašnjih poslova i prosvete.

1909 – Američki istraživač Robert Peri osvojio je Severni pol, prešavši sa svojom ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara.

1917 – Objavom rata Nemačkoj SAD su ušle u Prvi svetski rat.

1941 – Nemačke trupe napale su u Drugom svetskom ratu Grčku i Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju počeo je bombardovanjem Beograda koji je gotovo razoren, a poginulo je oko 12.000 ljudi.

1941 – Etiopske i britanske trupe oslobodile su Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. godine, okupirale italijanske snage.

1971 – U Njujorku je umro kompozitor Igor Stravinski, jedan od začetnika i glavnih pobornika “nove muzike” 20. veka. Njegovi baleti “Žar ptica”, “Petruška”, “Posvećenje proleća” i mnoga simfonijska dela, opere i oratoriji obeležili su muzičko stvaralaštvo prošlog veka.

1973 – U Beogradu je otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada biblioteke izgorela je u požaru 6. aprila 1941. godine kada su Nemci bombardovali Beograd.

1985 – Vojnim udarom u Sudanu svrgnut je Džafer Nimeiri, koji je vladao od 1969. godine kada je, takođe državnim udarom, svrgao tadašnjeg predsednika Abdua. Vlast je preuzeo ministar odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer al-Dahab.

1992 – EZ je priznala nezavisnost bivše jugoslovenske republike BiH. Istog dana u Sarajevu su pale prve žrtve i označile početak rata u Bosni i Hercegovini.

1994 – U Ruandi je, u toku građanskog rata između plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kojem su bili predsednici Ruande i susednog Burundija Žuvenal Habjarimana i Siprijen Ntarjamira. U masakrima koji su usledili, ekstremni Huti pobili su oko 800 hiljada manjinskih Tutsa, uglavnom civila.

1995 – U Kigaliju, u Ruandi osnovan je prvi sud za genocid na koji će biti izvedeno 30.000 Huta optuženih za masakr nad Tutsima.

2000 – Umro je Habib Burgiba (96), koji se smatra osnivačem modernog Tunisa. Bio je proglašen za doživotnog predsednika Tunisa, ali je 1987. godine mirnim prevratom zbačen sa vlasti.

2001 – Predstavnici Haškog tribunala predali su saveznom ministru pravde Momčilu Grubaču optužnicu za ratne zločine i nalog za hapšenje Slobodana Miloševića.

2003 – Hrvatska policija uhapsila je haškog optuženika Ivicu Rajića, zbog ratnih zločina u Stupnom Dolu (BiH) u oktobru 1993. godine. Dva meseca kasnije (24. juna) Rajić je izručen Haškom tribunalu.

2003 – Američko ministarstvo pravde je saopštilo da se broj zatvorenika u američkim zatvorima u 2002. povećao, i da je, po prvi put, prešao cifru od dva miliona, te da je u junu te godine u zatvorima registrovano ukupno 2.019.234 ljudi.

2004 – Parlament Litvanije opozvao je predsednika Rolandasa Paksasa, zbog veza sa ruskim biznismenima i ruskom obaveštajnom službom. On je prvi evropski lider koji je smenjen opozivom.

2005 – Umro je princ Renije od Monaka koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prestolu nasledio njegov sin 47-godišnji princ Albert.

2006 – U aukcijskoj kući “Kristi” jedan pejzaž iz Venecije 1841, autora J.M.W. Tarnera, prodat je za 35,8 miliona dolara. To je najskuplja slika ikada prodata u toj aukcijskoj kući.