Umro je nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah – 1750. godina

Savremenici su ga više cenili kao orguljaša, a interes za njegovu autorsku muziku pojavio se tek početkom 19. veka. Njegove kompozicije danas se smatraju jednim od stubova moderne kulture.

Bah potiče iz jedne od najznamenitijih muzičkih porodica, koja je proizvela preko 35 značajnih kompozitora i mnoge muzičare izvođače.

Za života je bio svetski poznat kao orguljaš i čembalista, dok je njegovo kompozitorsko stvaralaštvo bilo smatrano običnim poslom profesionalnog muzičara 15—17. veka koji je stvarao muziku za prigode na dvoru, u crkvi ili u gradu.

Sa 17 godina svirao je orgulje, klavir, violinu, violu, pevao u horu i bio pomoćnik kantora. Kasnije je radio kao orguljaš, dvorski i crkveni muzičar, dirigent i učitelj.

Johan Sebastijan Bah je jedan od najznačajnijih predstavnika univerzalnog humanizma u umetnosti. Tvorac je velikog broja muzičkih oblika koji karakterišu barok kao razdoblje.

Bavio se svim žanrovima muzike osim opere. Napisao više od 1000 dela, među njima gotovo podjednak broj vokalnih i instrumentalnih kompozicija.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1330. Srpski kralj Stefan Dečanski potukao je u bici kod Velbužda vojsku bugarskog cara Mihajla Šišmana, koji je poginuo u toj bici.

1586. Tomas Heriot je iz Kolumbije doneo prve krompire u Englesku. Krajem XVI veka krompir je prenet i u Španiju.

1655. Umro je francuski pisac Sirano de Beržerak, poznat po delu “Drugi svet”, u kojem je spojio političku satiru i naučnu fantastiku. Edmon Rostan ga je uzeo za glavnog junaka popularne komedije “Sirano de Beržerak”.

1741. Umro je italijanski kompozitor i virtuoz na violini Antonio Vivaldi, jedan od najznačajnijih predstavnika baroka i prethodnika novog doba klasike.

1750. Umro je nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah.

1794. Na giljotini su pogubljeni jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i vođa jakobinaca Maksimilijan Robespjer i njegovi sledbenici

1821. Peru je proglasio nezavisnost od Španije.

1858. Prvi put je upotrebljen otisak prstiju kao znak identifikacije. Upotrebio ga je Vilijam Herčel u Indiji, kada je uzeo otisak od Radjadhara Konaija na poleđini jednog ugovora.

1868. Ratifikovan je 14. amandman Ustava SAD, kojim su Afroamerikanci dobili pravo na američko državljanstvo.

1876. U bici na Vučjem dolu Crnogorci su pobedili tursku vojsku pod komandom Muktar-paše i naneli joj teške gubitke

1899. Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar Velibor Gligorić

1914. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji

1937. Japanci su u kinesko-japanskom ratu zauzeli Peking.

1940. Britanci su u Drugom svetskom ratu odbili nemački napad na mediteransko ostrvo Maltu.

1941. U odmazdi za požare u nemačkim garažama, Nemci su u Beogradu u Drugom svetskom ratu streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja, komunista i njihovih simpatizera.

1942. Umro je britanski arheolog Vilijam Pitri, koji je 1880. počeo prva naučna arheološka iskopavanja u Egiptu

1945. Američki bombarder B-25 je u gustoj magli udario u “Empajer stejt bilding” u Njujorku, tada najvišu zgradu u svetu. Poginulo je 14 ljudi.

1976. U zemljotresu u kojem je potpuno razoren kineski grad Tangšan poginulo je najmanje 242.000, a ranjeno 164.000 ljudi.

1984. Predsednik SAD Ronald Regan otvorio je Olimpijske igre u Los Anđelesu, koje su bojkotovali SSSR i još neke zemlje tadašnjeg sovjetskog bloka kao revanš za američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980.

1999. Evropski sud za ljudska prava proglasio je francusku državu krivom za torturu nad uhapšenikom osumnjičenim za rasturanje droge. To je bila prva presuda ovog suda jednoj evropskoj zemlji.

2000. Mirovne trupe UN-a ušle su u delove graničnog područja između Libana i Izraela

2001. Alehandro Toledo preuzeo je dužnost predsednika Perua

2005. Irska republikanska armija (IRA) zvanično je proglasila kraj svoje oružane kampanje protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj, koja je trajala 35 godina i saopštila da će se za svoje ciljeve boriti političkim sredstvima.