Umro Jovan Cvijić, srpski geograf – 1927. godina

Na današnji dan umro je Jovan Cvijić osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu. Bio je predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija.

Jovan Cvijić se smatra utemeljivačem srpske geografije. Bio srpski naučnik, osnivač Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije (sada Srpska akademija nauka i umetnosti) profesor i rektor Beogradskog univerziteta, počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu.

Cvijić je često govorio da je u detinjstvu na njegovo duhovno obrazovanje najviše uticala majka i uopšte majčina porodica, mirna, staložena i domaćinska, dok je o ocu i očevoj porodici pisao sa dosta manje emocija.

Ipak, Cvijić je u svom naučno-istraživačkom radu o narodnoj psihologiji imao pohvalne reči za dinarski etnički tip i karakter, kome upravo i pripada njegov otac.

Bavio se podjednako društvenom i fizičkom geografijom, geomorfologijom, etnografijom, geologijom, antropologijom i istorijom.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1547. U Moskvi za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Poznat po veoma značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti prema bojarima koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast i zbog ubistva sina, zbog čega je dobio naziv Grozni. 1553. osnovao prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. podigao grad Arhangelsk. Potukao Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, a potom pripojio Sibir.

1778. Francuska priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave. U februaru iste godine u Parizu potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a na hiljade dobrovoljaca krenulo da pomogne Amerikancima, među njima i Lafajet, Sen Simon, Košćuško.

1794. Umro engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela “Opadanje i propast Rimskog carstva”, koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.

1864. Austrija i Pruska uputile ultimatum Danskoj zahtevajući da povuče Ustav po kom su pokrajine Šlezvig i Holštajn postale deo Danske. U ratu koji je usledio Danci poraženi, a sporna vojvodstva pala pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.

1908. U Beogradu otvoren hotel “Moskva”, podignut na mestu kafane “Velika Srbija”. Zgradu projektovali arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.

1920. U SAD stupila na snagu prohibicija, zakonska zabrana proizvodnje i prodaje alkohola.

1927. Umro srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu. Predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, predsednik teritorijalne komisije na Mirovnim pregovorima u Versaju.

1945. Pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija okončana nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Nemci u toj operaciji izgubili 220.000 vojnika, savezničke snage 77.000.

1957. Umro italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najznačajnijih u XX veku. Dirigovao u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1969. U centru Praga češki student Jan Palah izvršio samoubistvo spaljivanjem u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.

1969. Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima “Sojuz 4” Vladimir Šatalov i “Sojuz 5” Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov prvi put u istoriji spojili dve letelice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1979. Šah Irana Reza Pahlavi napustio zemlju pod pritiskom sledbenika ajatolaha Homeinija koji su potom preuzeli vlast.

1987. Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podneo ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara Partije preuzeo je Džao Cijang.

1991. SAD i zapadni saveznici počeli, u Zalivskom ratu, operaciju “Pustinjska oluja” masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma UN Bagdadu.

1993. U opkoljenom Sarajevu poginulo 8, ranjeno 19 ljudi od eksplozije granate koja je pala na mesto gde su ljudi čekali u redu za vodu.

1996. Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programa privatizacije, podneo ostavku.

1998. U eksploziji metana u rudniku “Soko” u Čitluku kod Sokobanje poginulo 29 rudara.

2001. U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo ubijen predsednik Loran Dezire Kabila, a dužnost predsednika preuzeo njegov sin Žozef. Kabila na vlast došao u maju 1997. posle pobune koju su podržale Uganda i Ruanda, protiv tadašnjeg diktatora Mobutua Sese Sekoa.

2001. U Ljubljani umro Sergej Krajger, slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Bio član Predsedništva SFRJ od 1970. i predsednik Predsedništva od maja 1981. do maja 1982.