Umro kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje – 1642. godine

Rišelje je dugi niz godina bolovao od neobjašnjivih groznica (pretpostavlja se da je u pitanju malarija), imao je problema sa bešikom, tuberkulozu creva, a patio je i od migrene.

Na današnji dan preminuo je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII (Louis) (od 1629) imao stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

Rišelje je ostao upamćen i kao veliki poštovalac umetnosti. Osnovao je Francusku akademijum, zahvaljujući kojoj je francuski jezik i proglašen za zvanični jezik Francuske države.

Zbog njegove saradnje sa protestantima, javnost u Francuskoj ga je često nazivala izdajicom Katoličke crkve.

Rišelje je dugi niz godina bolovao od neobjašnjivih groznica (pretpostavlja se da je u pitanju malarija), imao je problema sa bešikom, tuberkulozu creva, a patio je i od migrene.Pred sam kraj života počeo je i da iskašljava krv, a lekari su ga uporno lečili puštanjem krvi, čime su ga dodatno iscrpljivali.

Rišelje je osetio da mu je kraj blizu, pa je imenovao svog naslednika, Mazarina.

Preminuo je 4. decembra 1642., u svojoj 57. godini, i sahranjen je u crkvi u Sorboni.

Ostali događaji na današnji dan:

1791 – Izašao je prvi broj britanskog “Observera”, najstarijeg nedeljnog lista u svetu.

1795 – Rođen je škotski esejist i istoričar Tomas Karlajl, autor romantiziranih istorijskih dela od kojih je najpoznatije “Francuska revolucija” (1837). Osnivač je i čuvene Londonske biblioteke.

1829 – Britanci su u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica prilikom spaljivanja njihovih muževa na posmrtnoj ceremoniji.

1841 – Predstavom “Smrt Stefana Dečanskog” Jovana Sterije Popovića, u bivšem skladištu carinarnice na Savi u Beogradu otvoreno je “Pozorište na Đumruku”. Štampan je prvi pozorišni plakat i naplaćivane su ulaznice. Organizatori ovog pozorišta bili su glumac i reditelj Atanasije Nikolić i dramski pisac Jovan Sterija Popović.

1943 – Predsednik SAD Ruzvelt, britanski premijer Čerčil i turski predsednik Mustafa Ismet Ineni razmatrali su u Kairu zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije. Turska je, međutim, odbila da objavi rat Nemačkoj.

1945 – Umro je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom teorije nasleđa.

1974 – U blizini glavnog grada Šri Lanke Kolomba srušio se holandski avion “DC-8”. Poginuli su svi putnici i članvi posade, njih 191.

1975 – Umrla je Hana Arent, filozof i jedna od vodećih ličnosti u oblasti političke teorije u 20. veku. Laureat je mnogih međunarodnih nagrada, među kojima Lesingove nagrade 1959. i nagrade “Sigmund Frojd” 1967. U Drezdenu je 1993. osnovan “Hana Arent institut” za istraživanje totalitarizma.

1976 – Umro je Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. veka. Sa operskim pevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival (“Piter Grajms”, “Otmica Lukrecije”, “Ratni rekvijem”, “Prolećna simfonija”).

1977 – Na jugu Malezije je poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona kojeg je otela japanska teroristička grupa Crvena armija.

1977 – Diktator Žan Bedel Bokasa krunisao se za cara Centralnoafričkog carstva. Troškovi ceremonije krunisanja iznosili su koliko i četvrtina nacionalnog proizvoda zemlje.

1980 – U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je bila posledica sabotaže, poginuo je portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro (Francisco, Carneiro).

1991 – Otmičari su oslobodili poslednjeg Amerikanca, novinara Terija Andersona, koji je kao talac u Libanu proveo 2.454 dana. Pripadnici Islamskog džihada kidnapovali su Andersona 16. marta 1985.

1995 – Ministri inostranih poslova Evropske unije na sastanku u Briselu suspendovali su sankcije SR Jugoslaviji, uvedene 1992. zbog umešanosti jugoslovenske vlade u rat u Bosni; prvi vojnici NATO – prethodnica trupa za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, sleteli su u dva aviona na sarajevski aerodrom.

1998 – Poslednji borci “Crvenih Kmera” predali su se armiji Kambodže, čime je posle dve decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.

2001 – Izraelska vojska ušla je u nekoliko palestinskih gradova na Zapadnoj obali i zauzela međunarodni aerodrom u Gazi.

2003 – Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv osam lica za ratni zločin počinjen u Vukovaru 1991, kada je ubijeno oko 200 civila. To je prva optužnica koju je to tužilaštvo podiglo od kada je osnovano, jula 2003.