Umro Ričard Barton, čuveni holivudski glumac koji je u filmu ‘Sutjeska’ glumio Tita – 1984. godina

Na prostorima bivše Jugoslavije Ričard Barton najpoznatiji je po tome što je 1973. u filmu Stipe Delića 'Sutjeska' glumio Josipa Broza Tita. Ipak, reč je o jednom od najplaćenijih holivudskih glumaca svih vremena koji je stalno šokirao javnost svojim burnim ljubavnim životom.

Ričard Barton rođen je 10. novembra 1925. godine. Bio je holivudski glumac velškog porekla. Iako je jedno vreme važio za najbolje plaćenog glumca Holivuda i iako je tokom karijere primio brojne prestižne nagrade, nikada nije dobio Oskara, iako je bio nominovan čak sedam puta.

Osim po svojim filmovima, Barton je javnosti ostao poznat po svom burnom ljubavnom životu, mnogobrojnim brakovima i bezbrojnim aferama.

Barton se ženio čak pet puta, a od toga je dva puta sa koleginicom i jednom od najlepših žena svih vremena Elizabet Tejlor sa kojom se upoznao na snimanju filma „Kleopatra” gde je ona tumačila ulogu egipatske kraljice, a on Marka Antonija.

Od 1949. do 1963. bio je u braku s filmskom producentkinjom Sibil Villiams i zajedno su imali dve ćerke. Sa Elizabet Tejlor bio je u braku od 1964. do 1974. Godine, te od 1975. do 1976. Samo mesec dana nakon razvoda, Barton se venčao sa modelom Suzan Hant 1976. godine, sa kojom je ostao u braku 6 godina. Od 1983. do 1984. godine Barton je bio u braku s make-up umetnicom Seli Hej.

Oni koji su ga poznavali kažu kako je imao moć da napravi takvu atmosferu da se žena pored njega oseća kao da je jedina na svetu.

Na prostorima bivše Jugoslavije Ričard Barton najpoznatiji je po tome što je 1973. u filmu Stipe Delića „Sutjeska” glumio Josipa Broza Tita. Tada su on i njegova tadašnja supruga Elizabet Tejlor boravili u Jugoslaviji gde su bili Titovi gosti.

Ričard Barton posthumno je ove godine dobio zvezdu na Bulevaru slavnih u Los Anđelesu. Ona je postavljena odmah pored zvezde Elizabet Tejlor, njegove velike ljubavi.

 

Ostali događaji na današnji dan:
1583. Hemfri Gilbert osnovao je prvu englesku koloniju u Severnoj Americi, u Sent Džonu na Njufaundlendu.
1716. Austrijski princ Eugen Savojski je sa armijom od 40.000 vojnika u bici kod Petrovaradina, naneo težak poraz turskoj vojsci od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali Paše. U bici je poginulo oko 30.000 turskih vojnika. Godinu dana kasnije Eugen Savojski osvojio je Beograd, koji je ostao pod austrijskom vlašću do 1739.
1844. Rođen je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena, a sovjetski socijalistički realisti smatrali su ga svojim uzorom („Burlaci na Volgi”, „Litija”, „Ivan Grozni i njegov sin Ivan”, „Carevna Sofija”).
1850. Rođen je francuski pisac Gi de Mopasan, jedan od najznačajnijih autora kratke forme. Objavio je oko 300 pripovedaka od kojih se veliki broj smatra remek-delima svetske književnosti („Dunda”, „Toan”, „Na vodi”, „Djerdan”).
1895. U Londonu je umro nemački filozof Fridrih Engels, jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa, s kojim je 1864. organizovao Prvu internacionalu. međunarodno udruženje radnika („Anti-Diring”, „Poreklo porodice, privatne svojine i države”, „Ludvig Fojerbah i kraj nemačke klasične filozofije”).
1906. Rođen je Džon Hjuston, jedan od najpoznatijih američkih filmskih reditelja, koji se proslavio mnogobrojnim filmovima uključujući „Malteški soko”, „Blago Sijera Madre”, „Džungla na asfaltu”.
1914. Crna Gora objavila je rat Austro-Ugarskoj; Kuba, Meksiko, Urugvaj i Argentina proglasile su neutralnost u Prvom svetskom ratu.
1914. Prvi električni saobraćajni signali za regulisanje različitih saobraćajnih pravaca postavljeni su u aveniji Euklid i Istočnoj 105. ulici u Klivlendu, američkoj državi Ohaju.
1915. Nemci su u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku prestonicu Varšavu.
1940. Letonija je ušla u sastav SSSR-a pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalistička Republika.
1943. Plotunima iz 222 artiljerijska oružja u Moskvi su, u Drugom svetskom ratu, obeležene pobede nad nemačkim trupama na Istočnom frontu. Sovjetska armija oslobodila je gradove Orel i Bjelgorod.
1949. U zemljotresu jačine 6,75 stepeni Rihterove skale, u Ekvadoru je poginulo oko 6.000 ljudi, a oko 100.000 ostalo je bez domova.
1960. Gornja Volta (Burkina Faso) stekla je nezavisnost od Francuske.
1962. Američka filmska glumica Merilin Monro, jedna od najvećih holivudskih zvezda i seks-simbol pedesetih godina prošlog veka, izvršila je samoubistvo u 36. godini („Džungla na asfaltu”, „Autobuska stanica”, „Neki to vole vruće”).
1963. SSSR, SAD i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o zabrani nuklearnih proba.
1974. Predsednik SAD Ričard Nikson priznao je da je učestvovao u prikrivanju afere Votergejt i blokiranju istrage o upadu u sedište Demokratske stranke u poslovnom centru „Votergejt”. Podneo je ostavku 9. avgusta.
1984. Umro je britanski pozorišni i filmski glumac Ričard Barton, koji se proslavio u pozorištu u kreacijama Šekspirovih likova, a potom i na filmu („Kleopatra”, „Ko se boji Virdžinije Vulf?”, „Beket”, „Noć iguane”). U jugoslovenskom filmu „Sutjeska” igrao je lik Josipa Broza Tita.
1994. Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Sarajeva, nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske uzeli deo naoružanja iz skladišta mirovnih snaga UN (Unprofor) na planini Igman.
1995. SAD i Vijetnam uspostavili su diplomatske odnose nakon višedecenijskog neprijateljstva i založili se za unapređenje međusobne saradnje.
1998. Umro je bugarski komunistički lider Todor Živkov, sekretar Komunističke partije Bugarske od 1954, šef države (predsednik Državnog saveta) od 1971. do 1989, kada su ga reformisti unutar Komunističke partije prisilili da podnese ostavku.
2000. Umro je britanski glumac Alek Ginis, dobitnik Oskara za film „Most na reci Kvaj” 1957. godine, i Oskara za ukupan doprinos filmskoj umetnosti 1980. („Banda sa Lavender Hila”, „Velika iščekivanja”, „Oliver Tvist”, „Lorens od Arabije”, „Ratovi zvezda”).
2001. Talibanska vlada u Avganistanu zatvorila je osam stranih humanitarnih radnika, dva Amerikanca, četiri Nemca i dva Australijanca, pod optužbom da su širili hrišćanstvo među muslimanima.
2005. Za generalnog guvernera Kanade imenovana je po prvi putu istoriji te zemlje, žena imigrant crne puti Mikele Žan.