Umro Robert Koh, nemački bakteriolog – 1910. godina

Hajnrih Herman Robert Koh je bio lekar i mikrobiolog. Otkrio je bacil antraksa i tuberkuloze. Na teorijskom planu, razvio je Kohove postulate. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 1905. Uz Luja Pastera, smatra se osnivačem bakteriologije.

Robert Koh je rođen u Klaustal-Celerfeldu (Nemačka) 1843. Studirao je filologiju i medicinu na Univerzitetu u Getingenu. Najznačajniji profesor mu je bio Jakob Henle, čija su naučna dela nagoveštavala postojanje mikroskopskih izazivača bolesti. Lekar je postao 1866.

Prva Kohova istraživanja su se ticala antraksa. Otkrio je metode da izdvoji čiste kulture bacila iz uzorka krvi. Zaključio je da antraks gradi endospore da bi dugo opstao u spoljnoj sredini. Prisustvo ovih endospora u zemljištu, bilo je uzrok, do tad neobjašnjivih, epidemija antraksa. Koh je objavio ove rezultate istraživanja 1876, i kasnije dobio posao u Carskom ministarstvu zdralja.

Koh je počeo da koristi napredne tehnike za analizu bacila, kao što su agar medijum za rast bacila i Petrijeve šolje. Ovo ga je dovelo do otkrića bacila tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis), koje je objavio 24. marta 1882.

To je bilo izuzetno značajno otkriće, jer tada, sredinom 19-og veka, tuberkuloza je bila uzrok svake sedme smrti.

Radio je na istraživanju kolere u Egiptu i Indiji. Identifikovao je bakteriju uzročnika ove bolesti. Istine radi, ovu bakteriju je ranije pronašao Filipo Paćini, ali je to otkriće palo u zaborav.

Počev od 1885, bio je profesor na Univerzitetu u Berlinu i radio u univerzitetskoj bolnici Šarite (Charité).

Takođe je putovao po dalekim zemljama istražujući malariju i tropske bolesti.

Jednako bitan je njegov rad na razvoju Kohovih postulata.

Kohova kasnija istraživanja nisu bila tako uspešna. Potencijalni lek za tuberkulozu, Tuberkulin, bio je promašaj.

Međutim, njegovi učenici, koristeći njegove metode, pronašli su organizme izazivače difterije, tifusa, pneumonije, gonoreje, meningitisa, lepre, bubonske kuge, tetanusa, sifilisa i drugih bolesti.

Umro je u Baden-Badenu, u Nemačkoj, 1910.

Svetska Zdravstvena Organizacija proglasila je 24. mart za Svetski dan borbe protiv tuberkuloze.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1358. Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I uručio je gradu Dubrovniku Višegradsku povelju kojom je Dubrovačka komuna dobila samoupravu, uz
obavezu plaćanja godišnjeg danka i pružanja pomorske pomoći novom gospodaru.

1564. Umro je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin , vodja frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala brojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti) i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo “Temelji hrišćanstva” postalo je priručnik protestantske teologije.

1679. Engleski parlament usvojio je “Habeas Corpus Act”, zakon koji štiti gradjane od nezakonitog hapšenja i utamničenja. Osnovni principi tog zakona ugradjeni su kasnije u ustav SAD.

1703. Ruski car Petar Veliki osnovao je novu prestonicu Rusije na ušću reke Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg (od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg). Glavni grad Rusije bio je do 1918.

1806. Francuska vojska je ušla u Dubrovnik, čime je Dubrovačka Republika izgubila viševekovnu nezavisnost, mada je formalno ukinuta 31. januara 1908. kada je pripojena Kraljevini Italiji.

1840. Umro je italijanski virtuoz na violini i kompozitor Nikolo Paganini, čijoj su veštini savremenici pridavali magične moći. Kao kompozitor proslavio se sa šest violinskih koncerata.

1860. Djuzepe Garibaldi, u pohodu za ujedinjenje Italije, zauzeo je Palermo na Siciliji.

1868. U Mostaru je rodjen srpski pesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama “Ostajte ovdje”, “Emina”, “Veče na školju”. Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista “Zora”, koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

1878. Rodjena je američka igračica irskog porekla Isidora Dankan, začetnik modernog baletskog pravca u kojem dominira slobodni igrački pokret. Poznata je i po ljubavnoj romansi sa ruskim pesnikom Sergejom Jesenjinom.

1905. U rusko-japanskom ratu, Ruska flota doživela je težak poraz u bici kod Cušime izgubivši 26 od 45 brodova.

1909. Rodjen je srpski istoričar umetnosti Svetozar Radojčić, profesor Filozofskog fakulteta u Skoplju i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti (“Portreti srpskih vladara u srednjem veku”, “Stare srpske minijature”).

1923. Rodjen je američki diplomata nemačkog porekla Hajnc Alfred Kizinger, poznat kao Henri Kisindžer , jedna od vodećih ličnosti u posleratnoj američkoj diplomatiji. Bio je savetnik za nacionalnu bezbednost (1969-73), državni sekretar (1973-77), dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1973.
Zaslužan je za otopljavanje odnosa SAD sa SSSR i Kinom i za uspeh mirovnih pregovora sa Vijetnamom.

1937. U San Francisku je pušten u saobraćaj “Golden Gejt”, jedan od najvećih mostova u svetu.

1941. Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, potopila je u Drugom svetskom ratu nemački ratni brod “Bizmark”. Poginulo je oko 2.300 ljudi.

1942. U okupiranoj Čehoslovačkoj smrtno je ranjen šef Gestapoa Rajnhard Hajdrih. Njegova smrt 4. juna izazvala je talas represalija protiv stanovništva u Češkoj i Moravskoj.

1960. U Turskoj je vojnim udarom oborena vlada Adnana Menderesa. Vlast je preuzeo Komitet nacionalnog jedinstva sa generalom Kemalom
Girselom na čelu.

1964. Umro je indijski državnik Džavaharlal, prvi premijer nezavisne Indije i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih zemalja.

1988. Sirijske trupe ušle su u južna predgradja Bejruta i okončale tronedeljene ulične borbe izmedju rivalskih muslimanskih šiitskih milicija.

1992 U redu za hleb u centru Sarajeva od eksplozije granate 16 osoba je poginulo, a 144 su ranjene.

1993. U eksploziji automobila-bombe ispred galerije Ufici u Firenci petoro ljudi je poginulo, a kolekcija galerije ozbiljno je oštećena.

1997. NATO i Rusija potpisali su “Osnivački akt o medjusobnoj saradnji”, kojim je formiran zajednički Stalni savet NATO-Rusija za konsultacije o evropskoj bezbednosti.

1997. Šefovi diplomatija Hrvatske i SR Jugoslavije Mate Granić i Milan Milutinović potpisali su u Zagrebu konzularnu konvenciju kojom se uredjuje status diplomatskih predstavništva.

1999. Medjunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i još četvoricu najviših funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu.

2001. U Japanu je održan prvi referendum na temu energetike. Stanovnici sela Kariva, u kome se nalazi najveća nuklearna elektrana na svetu, izjasnili su se protiv korišćenja recikliranog plutonijuma u njenim postrojenjima.

2002. Na referendumu u Tunisu gradjani su se izjasnili za ustavne reforme na osnovu kojih predsednik Zine El Abidine Ben Ali može, praktično, da ostane doživotno na vlasti.

2006. U snažnom zemljotresu koji je pogodio indonežansko ostrvo Java poginulo je 5.782 osobe, a više od 130.000 ljudi ostalo je bez domova.