Tokom vladavine od devet godina Stefan Dečanski je osigurao Srbiji premoć na Balkanu pobedivši Bugare u bici kod Velbužda 1330. Sa prestola ga zbacio sin Dušan 1331. i držao u zatočeništvu u Zvečanu, gde je umro pod nerazjašnjenim okolnostima.
Na današnji dan 1331. godine umro je srpski kralj Stefan Uroš Treći. Podigao je manastir Dečane, pa se naziva još i Stefan Dečanski.
Godine 1299. kralj Milutin, otac Stefana Dečanskog se oženio po četvrti put, ćerkom vizantijskog cara Andronika II Paleologa Simonidom. Milutinova treća žena, Stefanova majka bila je proterana, a brak sa njom proglašen nevažećim. Time je Stefan proglašen nelegitimnim sinom, i kao takav nije imao prava na presto.
Nedugo posle toga, Stefan Dečanski se pobunio protiv oca. Skoro nikakvih istorijskih podataka o toj buni nemamo, čak ni približnu godinu njenog odvijanja, ali se sa razlogom pretpostavlja da je to moralo biti oko 1308. godine ili neposredno posle.
Arhiepiskop Danilo II u svom delu “Žitija srpskih kraljeva i arhiepsikopa” piše da je Milutin tada sinu ponudio pregovore i da je Stefan dirnut otišao ocu i molio za oproštenje. Međutim, kada se Milutin dočepao Stefana nije imao milosti. Stefan je bio okovan i poslat u Skoplje gde je oslepljen i poslat u Carigrad.
Veruje se da Stefan nije bio oslepljen jer je izvršilac kazne bio potkupljen, ili je bio oslepljen samo delimično.
Ironično, po stupanju na presto, ni Stefan Dečanski nije bio u dobrim odnosima sa svojim sinom Dušanom. Vlastela željna osvajanju i bogatstva, stala je uz mladog princa i Stefan je zbačen sa prestola 1331. godine. Tada je zatočen u Zvečanu, gde je umro pod nerazjašnjenim okolnostima.
Od tog vremena potiče i legenda o prokletstvu koje je navodno Stefan Dečanski bacio na sina i sve njegove potomke. Loza Nemanjića ugasila se sa njegovim unukom, carem Urošem.
Ostali događaji na današnji dan:
1405. Umrla srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke 1389. sklopila mir s Turcima i upravljala Srbijom u ime maloletnog sina Stefana. Kasnije se zamonašila i podigla manastir Ljubostinja, gde je sahranjena kao monahinja Evgenija.
1500. Francuski kralj Luj XII i Ferdinand Aragonski potpisali tajni sporazum u Granadi o podeli Italije.
1821. Rođen Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika. Njegovo delo postalo u 20. veku neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno često su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji.
1855. Umro danski filozof Obi Seren Kjerkegor, zastupnik antihegelijanskog pravca, kritičar hrišćanstva kao crkvene dogme i začetnik egzistencijalizma.
1869. Rođen Vitorio Emanuele III, italijanski kralj od 1900. do 1946, oženjen Jelenom, ćerkom crnogorskog kralja Nikole I. Podržao Musolinijev režim i 1936. proglašen carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao 1946. u korist sina Umberta, nadajući se da će tako spasiti Savojsku dinastiju, ali se Italijani u junu 1946. na plebiscitu izjasnili za republiku.
1878. Umro crnogorski pisac i političar Stjepan Mitrov Ljubiša, često nazivan „Njegošem u prozi”. Prvu pripovetku objavio 1868. i odmah postao jedan od najistaknutijih i najcenjenijih pripovedača.
1918. Kapitulacijom Nemačke završen Prvi svetski rat u kom je učestvovalo 36 država. Život izgubilo oko 10 miliona ljudi. Bezuslovna kapitulacija, prema kojoj je Nemačka morala da napusti sve okupirane zemlje na zapadu i istoku, Alzas i Lorenu i levu obalu Rajne, potpisana u železničkom vagonu u francuskom mestu Kompijenj.
1918. Maršal Jozef Pilsudski proglasio nezavisnu republiku Poljsku.
1941. Sa teritorije SSSR u Drugom svetskom ratu počelo emitovanje programa radio-stanice „Slobodna Jugoslavija”.
1942. Nemačke trupe u Drugom svetskom ratu zaposele i neokupiran deo Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u Višiju. Istog dana nemačke i italijanske trupe okupirale i francusko ostrvo Korzika.
1944. Počela Batinska bitka u kojoj su jedinice sovjetske „Crvene armije” i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, posle teških borbi 23. novembra porazile nemačke snage.
1945. Održani prvi posleratni izbori u Jugoslaviji na osnovu kojih je konstituisana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije.
1952. Džon Mulin i Vejn Džonson u Los Anđelesu prvi put prikazali svoj izum, video-rikorder.
1961. Sovjetski grad Staljingrad preimenovan u Volgograd.
1965. Premijer Rodezije Jan Smit jednostrano proglasio nezavisnost od Velike Britanije, koja je režim bele manjine proglasila iegalnim i uvela trgovinske sankcije.
1971. Senat SAD ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.
1975. Proglašena nezavisnost Angole, posle 5 vekova portugalske kolonijalne vlasti. Prvi predsednik Narodne Republike Angole postao Agostino Neto.
1992. Engleska anglikanska crkva napustila vekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu sveštenice.
1996. Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu saopštio da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.
2000. U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glečera Kicštajnhorna u masivu Hohen Tauern, u austrijski Alpama, život izgubilo 159 osoba.
2000. Stupio na snagu Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, čime je zaokružena monetarna vlast u Crnoj Gori, inaugurisana godinu dana ranije, uvođenjem nemačke marke u platni promet.