Umro Viktor Igo, francuski književnik – 1885. godina

Viktor Mari Igo je bio veliki francuski pisac i predvodnik mnogih književnih i političkih generacija. Za njegovo ime vezan je nastanak francuske romantičarske književnosti. Viktor Igo je je bio pesnik, romansijer i dramski pisac. Bio je aktivan učesnik političkog života Francuske.

Igo je rano stekao književnu slavu koja ga je pratila sve vreme njegovog dugog života. U petnaestoj godini njegove stihove su zapazili i pohvalili najviši članovi Francuske akademije, a već u osamnaestoj je primljen za člana Akademije u Tuluzu. Njegova slava je rasla i on je od ugledanja na velika imena francuskog klasicizma prešao na originalno književno stvaralaštvo. Igo je tada nastupao kao otvoreni pristalica novih, romantičarskih strujanja u književnosti. Čuveni predgovor drami Kromvel smatra se manifestom romantizma. U njemu Igo zahteva da nova književnost bude osećajna, a ne racionalna, da deluje snagom reči i osećanja, a ne propisanom formom i ukočenom konstrukcijom. Pisci klasičari su reagovali vatreno i oholo, ali romantičarska književna je već bila prodrla u život i zatalasala mlade književne generacije.

Slavni pisac je ostao veran svojim idejama do kraja života. Takav je bio i posle povratka u Francusku, kada se pariski proleterijat 1871. godine obračunao sa buržoazijom i rojalistima. Zalagao za human tretman prema pohvatanim revolucionarima nakon poraza Pariske komune. I u kasnim godinama života Igo je bio aktivan u književnom radu, stvarao nova dela i postao idol celog francuskog naroda. U takvoj slavi je i umro, u dubokoj starosti – 1885. godine.

Igo je jedno od najvećih imena francuske kulturne istorije. Uspeo je da stvori izuzetno obimno književno delo i da u njemu, pored najličnijih raspoloženja, izrazi opšteljudske težnje i ideale svoga doba. Zato se to delo ocenjuje kao najlepša himna životu i ljudskom pravu na sreću i slobodu.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1787 – Pod predsedništvom DŽordža Vašingtona u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija.Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.

1803 – Rođen je američki pesnik, esejista i duhovni vođa transcendentalista Ralf Valdo Emerson (“Priroda”, “Ogledi”, “Uzorni ljudi”, “Vođa života”, “Društvo i usamljenost”).

1810 – U Rio de la Plati u Argentini počela je pobuna protiv španskog kolonijalnog režima, a vlast je preuzela privremena vlada.Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je nezavisnost formalno proglašena u julu 1816.

1840 – U Srbiji je uveden javni poštanski saobraćaj otvaranjem prve pošte u Beogradu, u zgradi na Kalemegdanu. Pošta je iz Beograda u druga mesta u zemlji otpremana sredom i subotom.

1856 – Rođen je francuski maršal Franše Depere, komandant savezničkih snaga na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske.

1879 – Rođen je Vilijam Maksvel, lord Biverbruk, britanski političar i novinski magnat. Bio je član britanske vlade za vreme dva svetska rata i vlasnik “Dejli ekspresa” i”Sandej ekspresa”.

1889 – Rođen je ruski inženjer avijacije Igor Ivanovič Sikorski. Izumeo je helikopter (1908) i avion sa više motora (1913).

1895 – Britanski pisac Oskar Vajld osuđen je na dve godine robije zbog homoseksualizma.

1911 – Predsednik Meksika Porfirio Dijas podneo je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.

1915 – Završena je bitka za grad Ipr u Prvom svetskom ratu u kojoj je bilo 105.000 poginulih i ranjenih, a tokom koje su Nemci prvi put upotrebili otrovni gas koji je po tom gradu dobio naziv iperit.

1922 – Rođen je Enriko Berlinguer, lider italijanskih komunista od 1972. do smrti 1984, zastupnik “evrokomunizma” i”istorijskog kompromisa”.

1923 – Velika Britanija priznala je nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom je priznat suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan sa Abdulahom kao kraljem.

1929 – U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera “Gospođe ministarke” Branislava Nušića. Reditelj je bio Vitomir Bogić, a scenograf Ananije Verbicki. Naslovnu ulogu tumačila je Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu.

1960 – Tokom kinesko-nepalskih prepirki oko granice na Mont Everestu, Kinezi su stigli na severnu stranu vrha i postavili kinesku zastavu i bistu Mao Cedunga.

1961 – Britanski advokat Piter Benenson osnovao je u Londonu Organizaciju za ljudska prava Amnesti internešenel.

1963 – Samit afričkih država u Adis Abebi je okončan sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

1969 – U Sudanu je državnim udarom vlast preuzeo pukovnik Džafar Mohamed al-Nimeiri.

1979 – Odmah nakon poletanja sa čikaškog aerodroma, srušio se američki avion “DC-10” pošto mu je prethodno otpao jedan motor.Poginulo je svih 273 puttnika i članova posade.

1983 – U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.

1991 – Završena je dvodnevna akcija tokom koje su Izraelci “vazdušnim mostom” prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

1992 – Oskar Luidji Skalfaro postao je predsednik Italije.

1993 – Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije sa sedištem u Hagu. To je bio prvi takav sud posle sudova u Nirnbergu (1945-46) i Tokiju (1946-48). Godine 1994. osnovan je i Medjunarodni krivični sud za Ruandu sa sedištem u tanzanijskom gradu Aruši.

1994 – Ruski književnik Aleksandar Solženjicin vratio se u Rusiju posle 20 godina izgnanstva.

1995 – Avijacija NATO-a, u ratu u BiH, bombardovala je skladište municije bosanskih Srba kod Pala. Srbi su odgovorili uzimanjem za taoce 377 pripadnika mirovnih snaga UN. Poslednji taoci pušteni su 18. juna.

1995 – U eksploziji granate na centralnom trgu u Tuzli 71 osoba je poginula, a 108 ranjeno.

1996 – Bivši bugarski car Simeon II vratio se u zemlju posle 50-ogodišnjeg egzila.

1997 – Vojnim udarom zbačena je civilna vlada u Sijera Leoneu, a predsednik Ahmad Tedžan Kabah prinuđen je da napusti zemlju.

2000 – U stotoj godini života umro je češki pozorišni i filmski glumac Fransis Lederer. Nemacki film “Pandorina kutija” je jedan od najpoznatijih filmova u kojima je glumio.

2001 – Deset godina posle raspada SFR Jugoslavije, predstavnici novonastalih država parafirali su u Beču Sporazum o podeli imovine bivše zajedničke zemlje.

2001 – Amerikanac Erik Vajhenmajer prva je slepa osoba koja je osvojila Mont Everst, na koji se popeo zajedno sa Šermanom Bulom,64-godišnjim lekarom, koji je tako postao najstarija osoba koja je osvojila ovaj vrh.

2001 – Umro je kubanski fotograf Alberto Korda (72), požnat po svojim fotografijama južnoameričkog gerilskog vodje Ernesta Če Gevare.

2002 – U padu aviona kineske avio kompanije “Čajna erlajns” u more u tajvanskom zalivu, poginulo je 225 putnika i članova posade.

2004 – Šef UNMIK-a Hari Holkeri podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga, tri meseca pre isteka mandata.

2004 – U poplavama koje su zahvatile Dominikansku Republiku i Haiti poginulo je najmanje 1.950 osoba, koje su većinom odnele bujice reka.