Vojnim pučem svrgnut princ Pavle Karađorđević – 1941. godina

Vojni puč 27. marta 1941. je izvela zaverenička grupa visokih oficira Jugoslovenske vojske na čelu sa brigadnim generalom vojnog vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem.

 

Sa vlasti je zbačeno tročlano kraljevsko namesništvo, knez Pavle Karađorđević, dr Radenko Stanković, dr Ivo Perović, Vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka, koja je dva dana ranije, 25. marta 1941. potpisala protokol u Beču o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu.

Vojni zaverenici su predali vlast maloletnom kralju Petru II Karađorđeviću i osnovali Vladu na čijem čelu se našao jedan od njih, komandant Vojnog Vazduhoplovstva armijski general Dušan Simović, a za potpredsednika vlade akademik Slobodan Jovanović.

Vojni zaverenici su bili podstaknuti na puč od pojedinih domaćih antinacističkih političkih opozicionih krugova, kao i na vojna i politička obećanja Ujedinjenog Kraljevstva, koja se tada nalazila u ratu sa Nemačkom. Podsticaj zaverenicima za puč je dat i od strane Moskve koja je time želela da odloži nemački napad na SSSR, koji se uveliko pripremao.

Uz 28. jun 1914. kada je izvršen Sarajevski atentat ovaj datum, odnosno, događaj se smatra za najvažnijim u srpskoj i jugoslovenskoj istoriji 20. veka.

Ostali događaji na današnji dan:

1378. Umro je papa Grgur XI, poslednji papa Francuz. Za papu je izabran 1370, a 1377. je vratio sedište katoličke crkve iz Avinjona u Rim, uprkos otporu Francuza.

1625. Umro je kralj Džejms I Stjuart, prvi monarh koji je od 1603. do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu. Škotski presto nasledio je nakon abdikacije majke Meri Stjuart 1567, a engleski 1603. nakon smrti Elizabete I.

1713. Po završetku Rata za špansko nasleđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.

1770. Umro je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, poslednji velikan venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi – monumentalne freske – nalaze se u palatama i crkvama u Veneciji, Udinama, Milanu, Veroni. Snažno je uticao na nemačko i špansko slikarstvo u završnoj fazi baroka.

1802. Potpisan je Amijenski mirovni ugovor,. kojim je okončan rat između Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Španije i Batavske Republike (Holandije). Britanija je zadržala Trinidad, preuzet od Španije, i Cejlon, koji je preuzela od Holandije.

1845. Rođen je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. za otkriće X-zraka (1895), koji su po njemu dobili naziv “rendgenski zraci”.

1847. Američke trupe su, u američko-meksičkom ratu, počele opsadu utvrđenja Vera Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. Utvrđenje je palo nakon šestodnevnih borbi.

1860. M.L. Bajrn iz Njujorka patentirao je prvi spiralni vadičep.

1923. Umro je škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrsti vodonik. Izumeo je termos-bocu.

1933. Japan je istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.

1945. Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu “fau-2” na Veliku Britaniju. Projektil, ispaljen iz holandskog grada Haga, pao je na Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo je 8.958 Britanaca.

1958. Nikita Hruščov zamenio je na položaju predsednika sovjetske vlade Nikolaja Bulganjina.

1965. Umro je francuski arhitekta Šarl-Eduar Žanre, poznat kao Le Korbizije, jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa, radikalno promenio tradicionalni način gradnje.

1968. U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve, poginuo je ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je u aprilu 1961. vasionskim brodom “Vastok” obleteo Zemlju.

1970. U zemljotresu u zapadnoj Turskoj poginulo je više od 1000 ljudi, a 90.000 je ostalo bez domova.

1977. U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i člana posade, kada su se dva “Boinga 747”, holandske kompanije KLM i američke Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife, na Kanarskim ostrvima.

1980. U norveškom delu Severnog mora potonula je naftna platforma “Aleksandar Kiland”. Poginulo je 147 ljudi.

1992. Poslednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile su Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

1996. Izraelski sud osudio je Jigala Amira na doživotni zatvor zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina u novembru 1995.

1997. U Albaniji je poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomesečne antivladine pobune.

1998. Umro je nemački proizvođač automobila Ferdinand Porše, osnivač fabrike sportskih vozila “Porše AG”. Tokom vladavine Adolfa Hitlera, bio je jedan od konstruktora “bube”, popularnog automobila “folksvagen”.

1999. Jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila je, tokom napada NATO-a na SR Jugoslaviju, američki bombarder “F-117 A”. Avion “noćni jastreb” pao je u atar sela Buđanovci u Vojvodini.

2000. Vladimir Putin je pobedio na predsedničkim izborima u Rusiji sa više od 52 procenta glasova birača.

2002. Tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv osmorice bivših vojnih policajaca za ratne zločine protiv civilnog stanoviništva u splitskoj luci Lora 1992. godine.

2003. U pokušaju hapšenja u blizini Beograda ubijene su vođe kriminalnog “zemunskog klana” Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, osumnjičeni za učešće u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića.

2003. Stručnjaci iz Hong Konga izjavili da su identifikovali virus koji je prouzrokovao misterioznu upalu pluća, kao novu vrstu iz porodice korona virusa, koji su drugi po uzrokovanju prehlada kod ljudi (SARS).

2006. Umro je slavni poljski pisac, klasik naučne fantastike Stanislav Lem. Njegove najpoznatije knjige “Solaris”, “Povratak sa zvezda” i “Zvezdani dnevnik”. prevedene su na više od 40 jezika, među kojima i na srpski.