Zbog religije ubili deset žena u Iranu – 1983. godina

Jedna od žena, 17-godišnja Mona Mahmudnizhad optužena je jer je podučavala decu izbačenu iz škole zbog svojih verskih stavova. Šest od deset žena bilo je u dvadesetim godinama života i samo tri su bile udate.

Nakon Iranske islamske revolucije 1979. godine, u kojoj je na vlast došao Ajatolah Homeini, usledili su religijski progoni usmereni protiv nemuslimana.

Tako je odlukom Islamskog revolucionarnog suda obešeno deset žena zato što su bile pripadnice vere Bahai.

Tu veru utemeljio je u XIX veku Iranac po imenu Baha’u’llah. Njeni vernici, kojih danas na svetu ima između pet i šest miliona, veruju u duhovno jedinstvo čitavog čovečanstva i smatraju Abrahama, Mojsija, Isusa Hrista, Muhameda, Zaratustru, Krišnu i Budu Božjim glasnicima.

Zanimljivo je da su na Islamskom revolucionarnom sudu optužili te žene da su cionisti i to samo zato što se danas središte Bahai vere nalazi u Izraelu, u gradu Haifi.

Jedna od žena, 17-godišnja Mona Mahmudnizhad optužena je jer je podučavala decu izbačenu iz škole zbog svojih verskih stavova.

Šest od deset žena bilo je u dvadesetim godinama života i samo tri su bile udate.

Američki predsednik Ronald Regan zamolio je Irance da pomiluju žene, ali one su ipak smaknute. O sudbini tih žena najavljeno je snimanje filma u produkciji Mela Gibsona.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1155. Papa Hadrijan IV krunisao nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu za rimsko-nemačkog cara.

1429. Francuska vojska pod vođstvom Jovanke Orleanke i vojvode od Alensona napala i potukla kod Patea engleske trupe koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.

1583. U Londonu izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.

1769. Rođen britanski političar Robert Stjuart, vikont Kaslrej. Kao ministar spoljnih poslova, uz austrijskog kancelara Meterniha, bio je ključna ličnost u koaliciji protiv francuskog imperatora Napoleona Bonaparte. Posle pada Napoleona podržao politiku Svete Alijanse.

1812. Kongres SAD-a usvojio deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji.

1812. Rođen ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana „Oblomov”, u kojem je stvorio jedan od najznačajnijih tipova u svetskoj književnosti, kao i pojam „oblomovština”, sinonim za parazitizam i apatiju.

1817. U Londonu otvoren most „Vaterlo” preko reke Temze.

1853. U Beču umro pesnik Branko Radičević, najznačajniji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti. Bio je pristalica reforme jezika za koju se zalagao Vuk Karadžić, a pesničkim slobodama označio prodor u novu epohu srpske poezije. Njegovi posmrtni ostaci 1883. preneti su na Stražilovo.

1868. Rođen mađarski admiral Mikloš Horti de Nađbanja. Bio na čelu konzervativnih snaga koje su ugušile revoluciju u Mađarskoj posle Prvog svetskog rata, a od 1920. do 1944. vladao je Mađarskom kao regent na čelu fašističkog režima, sprovodeći teror.

1881. Rusija, Austrija i Nemačka potpisale tajni savez „Liga tri cara” na tri godine.

1882. Rođen bugarski revolucionar i državnik Georgi Dimitrov, jedan od osnivača i lider Komunističke partije Bugarske, prvi premijer zemlje posle Drugog svetskog rata. Bio je generalni sekretar Kominterne od 1935. do njenog ukidanja 1943.

1884. Rođen francuski političar Eduar Daladje. Između dva svetska rata tri puta bio premijer. S britanskim premijerom Nevilom Čemberlenom potpisao sa Adolfom Hitlerom Minhenski sporazum kojim je otvoren put nacističkoj agresiji u Drugom svetskom ratu.

1936. Umro ruski pisac i utemeljivač socijalističkog realizma Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki. Posle 1917, kritikujući postupke sovjetskih vlasti, polemisao je s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom Iljičem Lenjinom i drugim čelnicima boljševičkog vrha.

1940. Francuski general Šarl de Gol iz Londona uputio čuvenu radio-poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom „Slobodne Francuske”, a Francuze pozvao na otpor okupaciji nacističke Nemačke.

1940. Nemci u Drugom svetskom ratu zauzeli francusku luku Šerbur.

1942. Rođen engleski muzičar Pol Mekartni, član grupe „Bitls”, jedne od najpopularnijih rok grupa u XX veku.

1953. Proglašena Republika Egipat, a za predsednika izabran general Mohamed Nagib, vođa pobune kojom je 1952. zbačen kralj Faruk.

1968. Britanski Dom lordova odbacio odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.

1975. Princ Fejsal Musaid javno pogubljen u Rijadu zbog ubistva kralja Saudijske Arabije Fejsala u martu 1975.

1979. Lider SSSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD-a Džimi Karter potpisali u Beču sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja.

1983. Seli Rajd postala prva Amerikanka koja je poletela u svemir kao član posade šatla „Čelendžer”.

1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga u šest gradova u Bosni i Hercegovini.

1995. Snage bosanskih Srba oslobodile poslednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u Bosni koje su držali kao taoce od kraja maja, posle napada aviona NATO na srpske položaje u okolini Pala.

1996. Benjamin Netanjahu postao najmlađi premijer u istoriji Izraela posle izborne pobede „desne” koalicije.

1996. Savet bezbednosti UN ukinuo zabranu izvoza teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama. Embargo uveden je u septembru 1991.

1997. Lidera Crvenih Kmera Pola Pota zarobila grupa njegovih bivših sledbenika i osudila na doživotnu robiju. Smatra se da je Pol Pot odgovoran za smrt više od dva miliona kambodžanskih civila.

2000. Eritreja i Etiopija potpisale u Alžiru sporazum o prekidu vatre kojim je okončan dvogodišnji rat te dve zemlje.

2000. Savet bezbednosti UN potvrdio da je Izrael okončao 22-godišnju okupaciju južnog Libana.

2001. Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo Bejrut, posle 25 godina prisustva u Libanu. Sirija pozvana u Liban 1976. u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da uguše građanski rat u toj zemlji.

2002. Premijer Slovenije Janez Drnovšek posetio Jugoslaviju. To je bila prva poseta jednog funkcionera te države posle raspada SFRJ.