Zvanično završen Prvi svetski rat – 1918. godina

Na današnji dan 11. 11. tačno u 11 sati službeno se završio Prvi svetski rat. Dekret o tome potpisan je tog dana u famoznom železničkom vagonu u francuskom gradiću Compiègneu.Ironično, kada je Hitler porazio Francusku u Drugom svetskom ratu, iz osvete je tražio da kapitulacija Francuske bude potpisana u istom tom vagonu.

Poslednja žrtva Prvog svetskog rata bio je kanadski vojnik Džordž Lorens Prajs, koji je upucan od strane nemačkog snajpera u 10 sati i 57 minuta, a umro je u 10:58, dakle samo dva minut nakon stupanja primirja na snagu.

Prvi svetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine. U njemu je učestvovala većina velikih svetskih sila, grupisanih u dva sukobljena saveza: Saveznika (okupljenih oko Trojne Antante) i Centralnih sila.

Više od 70 miliona ljudi je bilo pod oružjem, a od toga preko 60 miliona ljudi u Evropi je bilo mobilisano u jedan od najvećih ratova u istoriji.

Posledice rata su bile stravične – ubijeno je više od 15 miliona ljudi, 20 miliona je ranjeno, a direktne učesnice rata pretrpele su i ogromna razaranja država i privreda.

Prvi svetski rat poznat je i pod imenima Veliki rat.

Najveću cenu rata, platila je Srbija – pobeda u Prvom svetskom ratu Kraljevinu Srbiju je koštala između 1.100.000 i 1.300.000 stanovnika što je činilo gotovo trećinu ukupnog stanovništva ili čak oko 60 odsto muške populacije.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1405. Umrla srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke 1389. sklopila mir s Turcima i upravljala Srbijom u ime maloletnog sina Stefana. Kasnije se zamonašila i podigla manastir Ljubostinja, gde je sahranjena kao monahinja Evgenija.
1500. Francuski kralj Luj XII i Ferdinand Aragonski potpisali tajni sporazum u Granadi o podeli Italije.
1821. Rođen Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika. Njegovo delo postalo u 20. veku neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno često su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji.
1855. Umro danski filozof Obi Seren Kjerkegor, zastupnik antihegelijanskog pravca, kritičar hrišćanstva kao crkvene dogme i začetnik egzistencijalizma.
1869. Rođen Vitorio Emanuele III, italijanski kralj od 1900. do 1946, oženjen Jelenom, ćerkom crnogorskog kralja Nikole I. Podržao Musolinijev režim i 1936. proglašen carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao 1946. u korist sina Umberta, nadajući se da će tako spasiti Savojsku dinastiju, ali se Italijani u junu 1946. na plebiscitu izjasnili za republiku.
1878. Umro crnogorski pisac i političar Stjepan Mitrov Ljubiša, često nazivan „Njegošem u prozi”. Prvu pripovetku objavio 1868. i odmah postao jedan od najistaknutijih i najcenjenijih pripovedača.
1918. Kapitulacijom Nemačke završen Prvi svetski rat u kom je učestvovalo 36 država. Život izgubilo oko 10 miliona ljudi. Bezuslovna kapitulacija, prema kojoj je Nemačka morala da napusti sve okupirane zemlje na zapadu i istoku, Alzas i Lorenu i levu obalu Rajne, potpisana u železničkom vagonu u francuskom mestu Kompijenj.
1918. Maršal Jozef Pilsudski proglasio nezavisnu republiku Poljsku.
1941. Sa teritorije SSSR u Drugom svetskom ratu počelo emitovanje programa radio-stanice „Slobodna Jugoslavija”.
1942. Nemačke trupe u Drugom svetskom ratu zaposele i neokupiran deo Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u Višiju. Istog dana nemačke i italijanske trupe okupirale i francusko ostrvo Korzika.
1944. Počela Batinska bitka u kojoj su jedinice sovjetske „Crvene armije” i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, posle teških borbi 23. novembra porazile nemačke snage.
1945. Održani prvi posleratni izbori u Jugoslaviji na osnovu kojih je konstituisana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije.
1952. Džon Mulin i Vejn Džonson u Los Anđelesu prvi put prikazali svoj izum, video-rikorder.
1961. Sovjetski grad Staljingrad preimenovan u Volgograd.
1965. Premijer Rodezije Jan Smit jednostrano proglasio nezavisnost od Velike Britanije, koja je režim bele manjine proglasila iegalnim i uvela trgovinske sankcije.
1971. Senat SAD ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.
1975. Proglašena nezavisnost Angole, posle 5 vekova portugalske kolonijalne vlasti. Prvi predsednik Narodne Republike Angole postao Agostino Neto.
1992. Engleska anglikanska crkva napustila vekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu sveštenice.
1996. Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu saopštio da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.
2000. U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glečera Kicštajnhorna u masivu Hohen Tauern, u austrijski Alpama, život izgubilo 159 osoba.
2000. Stupio na snagu Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, čime je zaokružena monetarna vlast u Crnoj Gori, inaugurisana godinu dana ranije, uvođenjem nemačke marke u platni promet.