Nemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler izvršio samoubistvo – 1945. godine

Himler
Wikipedia

Na današnji dan 1945. godine, nemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler izvršio je samoubistvo dan pošto su ga Britanci zarobili.

 

Hajnrih Himler bio je komandant nemačkog Šucštafela i Gestapoa, među najmoćnijim ljudima Trećeg rajha, jedan od idejnih tvoraca Holokausta i najodgovornijih za ubistva miliona ljudi.

Godine 1940. Himler je transformisao dosatadašnji, više-manje, paravojni SS u Vafen-SS, potpuno opremljenu i naoružanu vojnu formaciju, koja je tada brojala preko 150.000 ljudi.

Ove su jedinice odgovorne za najveći broj nemačkih ratnih zločina tokom Drugog svetskog rata, mahom u Sovjetskom Savezu i ostalim delovima istočne Evrope. Esesovci su takođe zapovedali većinom nacističkih koncentracionih logora. Krajem 1944. godine SS je brojao čak 800.000 ljudi.

Kako se rat primicao kraju, Himler je počeo da povlači očajničke poteze. Godine 1944. tajno je pregovarao sa savezničkim snagama, kako bi pribavio što bolji položaj u neizvesnim danima koji su dolazili. 

Saznavši da pregovara s Englezima, Hitler je odmah naredio njegovo hapšenje, međutim u metežu koji je tada vladao nije bilo moguće sprovesti takvu akciju. Hitler iz Berlina nije mogao nikako do njega, jer je on tada bio uBremenu.

Nije hteo da se preda i preuzme odgovornost za SS, čiji je zapovednik bio, već je pobegao s crnim povezom preko oka, bez brkova i s lažnim dokumentima, u uniformi dezertera. Kada je uhapšen sproveden je u logor zarobljenika, međutim zbog svoje narcisoidnost, smatrajući da se prema njemu ne mogu odnositi kao prema hiljadama drugih nepoznatih vojnika, nije izdržao i sam se odao.

Odmah nakon toga sproveden u posebnu ćeliju, gde je izvršio samoubistvo pregrizavši kapsulu s otrovom koju je čuvao kod sebe. 

Ostali događaji na današnji dan:

1430. Zarobljena Jovanka Orleanka i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.

1498. Na lomači spaljen italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Savonarola, politički i verski reformator u Firenci.

1514. U Mađarskoj počela seljačka buna pod vođstvom plemića Đerđa Dosa. Četiri meseca kasnije ustanak je ugušen, a Doso ubijen.

1526. Papa Klement VII pristupio Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv rimsko-nemačkog cara Karla V.

1533. Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio da je poništen brak kralja Henrija VIII i Katarine Aragonske i da je njegovo venčanje sa Anom Bolen legalno. To je dovelo do raskida Engleske crkve i Vatikana.

1618. Pobunom Čeha protiv habsburškog cara Ferdinanda II u Pragu počeo Tridesetogodišnji rat. Građani kroz prozor Gradske većnice izbacili careve namesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dve protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije potom proterale jezuite i organizovale svoju vojsku.

1707. Rođen švedski prirodnjak Karl fon Line, osnivač i prvi predsednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Uveo binarnu nomenklaturu biljaka.

1848. Rođen nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental, čiji su modeli letelica kasnije korišćeni u konstrukciji aviona.

1886. Umro nemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, autor knjige o Prvom srpskom ustanku protiv Turaka.

1906. Umro norveški dramski pisac Henrik Ibzen.

1908. Rođen američki fizičar Džon Bardin, dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. S Vilijamom Šoklijem izumeo tranzistor.

1915. Italija objavila rat Austro-Ugarskoj, napuštajući neutralnost u Prvom svetskom ratu.

1920. Osnovana Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.

1934. U Lujzijani, u okršaju s policijom, ubijeni Boni Parker i Klajd Barou, ozloglašen razbojnički par.

1937. Umro američki multimilioner Džon Rokfeler, osnivač naftnog koncerna “Standard Oil”.

1939. Britanski parlament usvojio plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.

1945. Nemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler izvršio samoubistvo dan pošto su ga Britanci zarobili. Uhapšen Hitlerov naslednik, admiral Karl Denic.

1949. Osnovana Savezna Republika Nemačka, s Bonom kao glavnim gradom.

1960. Agenti izraelske tajne službe Mosad u Argentini uhvatili nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana. Na suđenju u Jerusalemu Ajhman osušen na smrt vešanjem.

1962. U Beogradu umrla srpska slikarka Zora Petrović, Bila je profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.

1971. U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u istočnoj Turskoj poginulo najmanje 1.000 ljudi.

1975. U Ljubljani umro jugoslovenski i slovenački vajar Boris Kalin. Jedan je od osnivača Likovne akademije u Beogradu.

1994. Kandidat demohrišćana Roman Hercog postao predsednik Nemačke.

1997. Na predsedničkim izborima u Iranu pobedio predvodnik umerene političke struje Mohamad Hatami.

1999. Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau izabran za predsednika Nemačke.

1999. Avioni NATO “grafitnim bombama” izazvali nestanak struje u gotovo celoj Srbijii.