Biblioteka je predstavila rukopise, dnevnike i pisma nemačkog pisca, koje je dobila iz Švajcarske.
Okružni sud u Cirihu je u aprilu podržao odluke izraelskih sudova i presudio da nekoliko sefova u tom švajcarskom gradu može biti otvoreno i njihov sadržaj poslat u izraelsku Narodnu biblioteku.
Radi se o papirima koji bi mogli da bace novo svetlo na jednu od najmračnijih figura književnosti, Franca Kafku, češkog Jevrejina iz Praga koji je govorio nemački i na čije kulturno nasleđe prava polažu i Izrael i Nemačka.
Izraelski Vrhovni sud je već jednoj izraelskoj porodici oduzeo kolekciju Kafkinih rukopisa, skrivenih u izraelskim bankama i jednom prljavom stanu u Tel Avivu. Odlukom švajcarskog suda, posle višegodišnjih pravnih bitaka oko vlasničkih prava, na jednom mestu bi mogla biti skupljena sva Kafkina poznata dela.
POSLEDNJE REČI FRANCA KAFKE: Slavnog pisca smrt je zadesila usred pisanja i tada je zabeležio OVU MISAO
Tokom života, Kafka je objavio dve zbirke kratkih priča i nekoliko priča u tadašnjim književnim časopisima. Kafka je malo pre smrti od tuberkuloze 1924. svoja dela ostavio dugogodišnjem prijatelju, uredniku i izdavaču Maksu Brodu, naloživši mu da ih spali nepročitana.
Brod mu nije ispunio želju i objavio najveći deo onoga što je dobio, uključujući romane “Proces”, “Tvrđava” i “Amerika”. Ta dela su do tada malo poznatog Kafku posthumno učinila jednim od najčuvenijih i najuticajnijih pisaca 20. veka.
Izraelska Narodna biblioteka polaže pravo na Kafkine rukopise kao na “kulturna dobra” koja pripadaju jevrejskom narodu.