ČOVEK KOJI JE MATIRAO SMRT: Neverovatna priča o geniju kojem je jedna PARTIJA ŠAHA BUKVALNO SPASILA ŽIVOT

O.B.
wikipedia

Osip Bernštajn bio je poznati advokat koji je obožavao šah. Na početku svoje blistave advokatske karijere uhapšen je od strane boljševičke tajne policije ČEKA i odveden pred streljački vod. Nije ni slutio da će mu upravo šah tada spasiti život.

 

Šah je igra strategije, a najbolja strategija je ona koja vas vodi do pobede. Na kraju jednog prestižnog turnira pobednik obično dobija znatna novčana sredstva, ali u ovom slučaju glavni protagonista ove priče je umesto novca dobio sopstveni život.

U jednoj šahovskoj partiji koja se dogodila 1918. godine Osip Bernštajn je spasao kožu, a evo i kako se to desilo.

Osip Bernštajn bio je poznati rusko–francuski šahista i izuzetno uspešan finansijski savetnik. Godine 1950. dobiće titulu svetskog velemajstora, ali mnogo pre toga ova čudesna igra spasiće život ovom darovitom intelektualcu.

Ovaj vrsni šahista rođen je 1882. u Žitomiru, u današnjoj Ukrajini. Postao je doktor prava na Univerzitetu u Hajdelbergu sa samo 24 godine. Odmah nakon studija je počeo uspešnu advokatsku karijeru u banci.

Međutim, na put njegovog uspeha staće Oktobarska revolucija koja će za posledicu imati otimanje privatne svojine kroz nacionalizaciju banaka i računa u njima.

 

Kao pravni savetnik bankara i veliki kapitalista Bernštajn odmah biva uhapšen od strane boljševičke tajne policije ČEKA.

Nakon što je uhapšen preki sud ga je osudio na smrt. Dok su ga postavljali pred streljački vod, oficir koji je čitao imena osuđenih zapazio je i njegovo prezime koje je bilo zvučno u svetu šaha.

I sam veliki ljubitelj ove igre oficir mu je prišao i pitao ga da li je on baš onaj poznati šahista. Nakon što je Bernštajn pozitivno odgovorio oficir se nasmejao i ponudio mu da, pre streljanja, odigraju jednu partiju šaha kojom bi Bernštajn potvrdio sopstveni identitet.

Bernštaj je prihvatio izazov i rutinski odneo pobedu. Istog momenta je oslobođen. 

Pošto se nije sigurno osećao u novom ruskom poretku, Bernštaj je zajedno sa porodicom napustio Rusiju i otišao u Pariz gde je nastavio svoju advokatsku karijeru. Šah nikada nije zapostavio, a čak je i napredovao – postaje je zvanični reprezentativac Francuske. 

Taman kada je mislio da je pronašao sigurno utočište, zlo se ponovo nadvilo nad glavama porodice Bernštajn. U prvi plan su došli njegovi jevrejski koreni jer je Francuska kapitulirala i nacisti su ušli u Pariz. Bernštajnovi nisu imali kud, pa su pobegli u Španiju 1940. godine.

 

Bernštaj zajedno sa porodicom biva uhapšen pri pokušaju ulaska u Španiju, ali pomoću jakih veza uspeva da uđe u ovu državu i pronađe utočište. U izgnanstvu je proveo punih pet godina nakon čega se vratio u Pariz 1945. godine.

Sa povratkom u Pariz Bernštaj se vratio i svom reprezentativnom angažmanu za Francusku šahovsku federaciju. Odlazi na turnire i svetska prvenstva i niže uspehe. 

Jedna od njegovih omiljenih šahovskih anegdota jeste ona sa turnira u Montevideu. Protivnik u polufinalu bio mu je nadobudni šahista Migel Najdorf. Kada je mladi Najdorf čuo da će igrati protiv jednog vremešnog šahiste odmah je urgirao kod organizatora da se pobedniku uveća nagradni fond na račun nagrada za drugo i treće mesto.

Organizator je poslušao Najdorfov savet, ali onda je usledio šok! Bernštajn ga je savladao u 37 poteza i to sa takozvanim “indijskim otvaranjem”.

 

Bernštajn (treći s desna) među učesnicima turnira u Kijevu 21. septembar 1903.  Foto: Wikipedia

Tokom svog dugog i uzbudljivog života Bernštajn je 3 puta gubio i sticao bogatstvo. Prvi put tokom Oktobarske revolucije, drugi put za vreme Velike depresije (1928-1939) i treći put za vreme Drugog svetskog rata.

Ipak, jednu stvar je uspeo da zadrži u tim nemirnim vremenima, a to je svakako najvrednije– život. Umro je mirno i u dubokoj starosti u jednom sanatorijumu u francuskim Pirinejima 30. novembra 1962. godine.