Otišao iz domovine i OSNOVAO TEKSAS: Čuli ste za Teslu i Pupina, ali ovo je bio PRVI SRBIN U AMERICI

Đorđe Šagić
Wikipedia/Kolaž

Procenjuje se da danas preko 5 miliona Srba živi rasuto širom sveta i po tome naša država spada u zemlju sa najjačom dijasporom na svetu. U vreme kada je Srba u Srbiji sve manje, a onih u inostranstvu sve više, sećamo se našeg prvog "zemljaka" koji je sreću rešio da potraži "preko bare".

 

Prema podacima ambasade SAD, prvi Srbin koji se zvanično odselio u ovu daleku državu bio je Đorđe Šagić, kasnije nazvan Džordž Fišer – Đorđe “ribar”.

Nakon Prvog srpskog ustanka davne 1814. godine Đorđe Šagić, sin pravoslavnog Srbina iz Stonog Beograda u današnjoj Mađarskoj imao je dva izbora – kao učesnik ovog pokušaja srpskog naroda za oslobađanjem od turske okupacije mogao je ili da se vrati kući i po očevoj želji postane sveštenik, ili da proba da sreću potraži sam, daleko od porodice.

Đorđe, tada mladić od tek 19. godina, izabrao je drugu opciju i 1814. godine u Hamburgu se ukrcao na brod za Ameriku.

Novi svet

I tako je Đorđe Šagić stigao u “novi svet” u kome se brzo dobro snašao. Oženio se bogatom Elizabetom Dejvis iz Misisipija i naselio se kod njenih roditelja. Mladi par je uskoro dobio trojicu sinova.

Godine 1825. sada već Džordž Fišer, pomagao je u osnivanju Jorske masonske lože, a 1829. postao je državljanin Meksika i primio obavezu da godišnje dovede 500 porodica u Teksas na teritorije Hedena Evarda.

Vrlo brzo posle ovoga, Đorđe je shvatio gde leži prava moć i počeo je da se bavi politikom. Bio je borac za nezavisnost Teksasa i Novog Meksika, direktor carine, američki sudija i osnivač prvih srpskih organizacija i crkava u Kaliforniji.

O životu ovog neverovatnog čoveka Vladislav Bajac je napisao roman “Bekstvo od biografije” (2001), a 2014. je snimljen dokumentarni film u režiji Miodraga Kolarića. Godine 2015. povodom 200 godina od dolaska Đorđa Šagića u SAD, na srpskom je objavljen roman Aleksandra Slavkovića “Doseljenik, 1815– 2015”.

Zajedno sa Hoseom Antoniom Meksijom organizovao je pokret u Nju Orleansu protiv centralističke vlade. Borio se za ukidanje ropstva, za sticanje nezavisnosti Teksasa i njegovo pripajanje Sjedinjenim Američkim Državama. 

Služio je u raznim gradskim odborima San Franciska, a 1870. postao je konzul SAD u Grčkoj.

Džordž Fišer ženio se četiri puta. Umro je u San Francisku 11. juna 1873. godine. Njegovi potomci i danas žive u Americi.

Iako većina Srba danas ne zna za ovog čoveka, Đorđe Šagić je, posle Tesle i Pupina, verovatno naš najznačajniji zemljak u Americi. Čuveni istoričar Džon Livingston uvrstio ga je među 200 najuglednijih Amerikanaca.

* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!