Otvorena Univerzitetska biblioteka u Beogradu – 1926. godine

Univerzitetska biblioteka
Wikipedia

Na današnji dan 1926. godine, otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u Srbiji napravljena namenski za biblioteku izgrađena je uz pomoć Karnegijeve zadužbine. Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" dobila je 1946. godine.

 

Preteče današnje Univerzitetske biblioteke bile su biblioteka Liceja osnovana 1844. godine a prvi bibliotekar je bio dr Janko Šafarik, filolog i profesor istorije. Akademska biblioteka je osnovana 1863. godine prilikom pretvaranja Liceja u Veliku školu ali 1905. po novom zakonu o Univerzitetu biva rasformirana i pretvorena u biblioteku Srpskog seminara.

Kao Univerzitetska biblioteka je ponovo osnovana 1921. godine i smeštena na Filozofski fakultet, a prvi upravnik bio je profesorUroš Džonić. Međutim, zahvaljujući poklonu Karnegijeve zadužbine od 100.000 dolara, građevinskog zemljišta beogradske opštine i državnog kredita biblioteka dobija novu velelepnu zgradu.

Projektanti su profesori beogradskog univerziteta arhitekti Dragutin Đorđević i Nikola Nestorović. Zgrada je svečano useljena 24. maja 1926. godine.

Biblioteka je dobila današnji naziv „Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković““ povodom proslave stogodišnjice rođenja Svetozara Markovića 1946. godine.

Ostali događaji na današnji dan:

1543. Umro poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i osnivač moderne astronomije, autor dela “Kruženje nebeskih tela”. Svojim naučnim delom, koje predstavlja jednu od najvećih prekretnica u istoriji nauke, stvorio osnov za velika otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna.

1544. Rođen engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert, istraživač magnetizma i elektriciteta. Dokazao da je Zemlja velik loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu, kako se do tada verovalo, nego prema magnetnim polovima planete.

1686. Rođen nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom i napravio skalu za merenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom.

1743. Rođen francuski lekar i novinar Žan Pol Mara, jedan od vođa Francuske revolucije, predvodnik “montanjara” i jedan od organizatora ustanka u maju 1793, kojim je zbačena vladavina “žirondinaca”. U julu iste godine ubila ga Šarlot Kordej, koja je četiri dana kasnije gijotinirana.

1819. Rođena britanska princeza Aleksandrina Viktorija, kraljica Viktorija I od 1837. do 1901. Tokom njene duge vladavine Britanija doživela privredni i kulturni uspon i postala kolonijalna sila.

1822. Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea potukle Špance u bici kod Pićinće, a Ekvador postigao nezavisnost od Španije.

1844. Pronalazač telegrafa Semjuel Morze poslao prvu telegrafsku poruku na udaljenost od 65 kilometara, iz Vašingtona u Baltimor, koja je glasila: “Šta je to Bog uradio?”.

1883. Otvoren Bruklinski most koji je povezao Menhetn s Bruklinom u Njujorku.

1899. Rođen srpski arhitekta Branislav Kojić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti, projektant Umetničkog paviljona na Kalemegdanu.

1926. Otvorena Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u Srbiji napravljena namenski za biblioteku izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine. Naziv Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” dobila 1946.

1941. Nemački ratni brod “Bizmark” potopio, u Drugom svetskom ratu, britansku krstaricu “Hud”. Od 1.422 mornara preživela trojica.

1941. Rođen američki pevač i kompozitor Robert Cimerman, poznat kao Bob Dilan, jedan od najpopularnijih muzičara XX veka.

1964. U tuči na fudbalskoj utakmici u prestonici Perua, Limi, izazvanoj odlukom sudije da poništi gol, poginulo više od 300 ljudi.

1968. Tokom studentskih demonstracija u Francuskoj predsednik Šarl de Gol predložio referendum. Pobunjeni studenti zapalili Parisku berzu.

1974. Umro popularni američki džez-pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi Djuk Elington. Svetsku slavu stekao posle Drugog svetskog rata nastupajući sa svojim orkestrom širom sveta.

1981. Predsednik Ekvadora Haime Roldos Agilera i još sedam osoba poginuli kada je u avionu eksplodirala podmetnuta bomba.

1982. U iransko-iračkom ratu iranske trupe zauzele Koramšar koji su Iračani držali 20 meseci.

1992. Kandidat konzervativaca Tomas Klestil izabran za predsednika Austrije namesto Kurta Valdhajma.

1992. Kosovski Albanci održali prve paralelne opšte izbore. Vlasti u Srbiji te izbore proglasile nelegalnim, ali ih nisu ometale.

1993. Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije posle 30 godina građanskog rata.

1993. Na Tibetu izbile žestoke demonstracije protiv kineskih vlasti.

1994. U jurnjavi muslimanskih hodočasnika u Meki u Saudijskoj Arabiji poginulo 270 ljudi.

1995. Umro engleski državnik i publicista Džejms Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije.

2000. Izrael, posle 22 godine, povukao trupe iz okupacione zone od 15 kilometara u graničnom području s Libanom. Mirovne trupe Ujedinjenih nacija ušle u to područje 28. jula.

2000. Hrvatska postala 26. članica Partnerstva za mir.

2000. Apelacioni sud u Santjagu ukinuo imunitet bivšem čileanskom diktatoru, generalu Augustu Pinočeu, čime je omogućeno da mu bude suđeno za kršenje ljudskih prava za vreme njegove vladavine.

2001. Dvadeset troje ljudi poginulo i više od 300 ih povređeno kada se urušila svadbena sala u Jerusalimu.