Počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir – 1851. godine

Šah
malias / Foter / CC BY

Na današnji dan 1851. godine, u Londonu je počeo prvi moderan međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula, u konkurenciji 16 igrača, završen trijumfom nemačkog majstora Adolfa Andersena.

 

U Londonu je na današnji dan počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula 1851, u konkurenciji 16 igrača, okončan trijumfom njemačkog majstora Adolfa Andersena.

Organizator takmičenja nezvanični prvak sveta Englez Hauard Staunton zauzeo je četvrto mesto, posle čega se razočaran povukao iz šaha.

Na turniru nije igrao verovatno najjači šahista tog vremena – nepobedivi ruski majstor Aleksandar Petrov, koji je odbijao da se takmiči izvan Rusije.

Ostali događaji na današnji dan:

604. Umro Sveti Avgustin, prvi kenterberijski nadbiskup i osnivač hrišćanske crkve u Engleskoj. Papa Grgur I poslao ga 596. s 40 benediktinaca da utemelji hrišćanstvo i poveže Englesku s Rimom. 597. osnovao Kenterberijsku nadbiskupiju.

735. Umro engleski istoričar i kaluđer Sveti Bid, autor prve istorije Engleske. Njegova “Crkvena istorija engleskog naroda”, pisana na latinskom, najvažniji izvor anglosaksonske istorije između I i VI veka.

1521. Rimsko-nemački car Karlo V, kao izvršilac papske ekskomunikacije, doneo Vormski edikt kojim su Martin Luter, osnivač protestantizma u Nemačkoj, i njegovi sledbenici prognani iz zemlje.

1659. Aurangzeb, veliki mogul Indije, zvanično stupio na presto koji je uzurpirao zbacivši oca i smaknuvši braću.

1805. Napoleon Bonaparta krunisan za kralja Italije u milanskoj katedrali.

1822. Rođen francuski pisac Edmon Gonkur. Zaveštanjem posle njegove smrti 1896. osnovana “Akademija Gonkur” koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature.

1851. U Londonu počeo prvi moderan međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula, u konkurenciji 16 igrača, završen trijumfom nemačkog majstora Adolfa Andersena.

1865. Predajom generala Kirbija Smita u Šrevenportu kod Nju Orleansa u Luizijani prestao poslednji oružan otpor južnjačke vojske u Američkom građanskom ratu, mesec i po dana pošto je Konfederacija potpisala kapitulaciju.

1868. Obešen irski nacionalista Majkl Baret zbog bombaškog napada u Londonu, što je bilo poslednje javno smaknuće u Engleskoj.

1876. Umro češki istoričar i političar František Palacki, organizator i predsednik Sveslovenskog kongresa 1848. i jedan od osnivača Matice češke. Zastupao ideju austroslavizma i zalagao se za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

1896. Nikola II Romanov krunisan za cara Rusije.

1912. Rođen mađarski političar Janoš Kadar, lider mađarskih komunista i predsednik Vlade 1956. posle antisovjetskih demonstracija i oružane pobune u Mađarskoj koja je ugušena intervencijom sovjetskih trupa.

1923. Održana prva motociklistička trka “24 časa Le Mana”.

1942. U Londonu potpisan britansko-sovjetski ugovor o punoj saradnji dve zemlje u Drugom svetskom ratu i posle okončanja rata.

1955. U Beograd doputovala delegacija Sovjetskog Saveza na čelu s prvim sekretarom CK KPSS Nikitom Hruščovom. Posle 1948. to je bila prva zvanična poseta predstavnika SSSR Jugoslaviji. Na kraju razgovora potpisana Beogradska deklaracija kojom su normalizovani međudržavni odnosi.

1966. Britanska Gijana postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

1972. U Moskvi potpisan prvi sporazum SSSR i SAD o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja.

1976. Umro nemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najuticajnijih filozofa XX veka, profesor univerziteta u Frajburgu.

1978. Umrla ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, uz Anu Pavlovu i Vaclava Nižinskog jedna od najvećih zvezda Ruskog baleta Sergeja Đagiljeva.

1991. Zvijad Gamsahurdija izabran za predsednika Gruzije.

1991. Austrijski putnički avion “boing 767”, kompanije bivšeg automobilskog asa Nikija Laude, pao oko 160 kilometara severno od Bangkoka. Poginulo svih 223 putnika i članova posade, među njima tri Jugoslovena.

1997. Australijski premijer Džon Hauard izvinio se desetinama hiljada Aboridžina koji su u prošlosti, zbog sprovođenja politike asimilacije, na silu uzeti od svojih roditelja.

1998. Uprkos protivljenju profesora i studenata Skupština Srbije usvojila Zakon o univerzitetu kojim je Vlada Srbije ovlašćena da postavlja rektora, dekane, univerzitetske i fakultetske upravne i nadzorne odbore. Policija rasterala studente i profesore koji su zbog toga protestovali ispred zgrade Skupštine. U naredne dve godine 180 profesora napustilo Beogradski univerzitet.

2001. Organizaciju afričkog jedinstva posle 38 godina postojanja zamenila Afrička unija. Promena izvršena u cilju političke i ekonomske integracije 53 afričke države-članice, a po ugledu na Evropsku uniju.