Posle 400 godina objavljeni Njutnovi spisi koji otkrivaju TAJNU ‘KAMENA MUDROSTI’

Isak Njutn
Wikipedia

Američka Fondacija za hemijsko nasleđe (CHF) otkupila je rukopis star gotovo 400 godina koji je decenijama bio deo privatne zbirke, a koji donekle pruža uvid u tajnu legendarnog "kamena mudrosti" i prve korake u procesu za koji su alhemičari verovali da pretvara olovo u zlato.

 

Dokument iz 17. veka, koji opisuje proces proizvodnje “filozofske žive” izašao je iz pera Isaka Njutna, koji je tekst prepisao od drugog poznatog alhemičara.

 
Filozofska živa je, kako se verovalo, bila ključni sastojak u stvaranju “filozofskog kamena”, poznatog i kao “kamen mudrosti”, a kome je pripisivana moć da čoveka učini besmrtnim.

– Verovalo se da je filozofska živa supstanca koja bi mogla da se koristi za razlaganje metala na sastavne delove – izjavio je za list “Chemistry World” Džejms Felkel, kustos za retke knjige u CHF.

– Verovalo se da ako razložite metale možete da ih ponovo sjedinite i napravite druge metale – rekao je on.

Naučnici nisu sigurni da li je Njutn i sam pokušao da proizvede supstancu, ali Felkel kaže da bi se od njega “tako nešto moglo očekivati” i da mu je ovaj tekst verovatno poslužio za to.

Legenda o kamenu mudrosti je veoma popularna i čak je tema knjiga o Hariju Poteru.

Isak Njutn je poznat po svom doprinosu fizici i matematici, ali dokumenti nalik na ovaj otkrivaju i da je bio oduševljeni alhemičar.

U rukopisu su opisani i Njutnovi eksperimenti, a Felkel kaže da je ovo samo delić naučnikovog “alhemijskog dela”.

“U ovom slučaju postoji beleška o eksperimentu koji je izveo. Reč je o postupku destilacije sastojka rude olova koji brzo izvetri.”

Stručnjaci kažu da je autor teksta bio hemičar Džordž Starki, koji se školovao na Harvardu i koji je pisao pod psudonimom Eirenaeus Philalethes pre nego što je objavio štampanu kopiju 1678. godine.