Poslednji srpski car NIJE BIO Uroš! ČINJENICE IZ SRPSKE ISTORIJE koje sigurno niste znali

Kosovski boj
Wikipedia

Srpska istorija puna je događaja o kojima su ispevane pesme i ispričane priče. Ipak, ima i onih, manje poznatih i skoro zaboravljenih "sitnica" kojih, s vremena na vreme, treba da se podsetimo.

Predstavljamo vam neke činjenice iz srpske istorije koje nećete pronaći u istorijskih čitankama i koje verovatno niste znali.

Poslednji srpski car nije bio Uroš

 

Od rane zadobijene u napadu iz zasede, 26. juna 1527. godine, nedaleko od Sente, umro je poslednji srpski car. On se nije zvao ni Dušan ni Uroš! Zvao se Jovan Nenad i vladao je malom samoproklamovanom državom u današnjoj Vojvodini sa centrom u Subotici.

Danas, car Jovan Nenad je više deo legende nego istorije. Ipak, ima onih koji njegovo „srpsko carstvo” smatraju začetkom onoga što danas znamo pod imenom Vojvodina. Na trgu u Subotici postoji spomenik ovom interesantnom, ali zaboravljenom čoveku.

Srbija nije bila pod turskom vlašću pet vekova

 

„Pet vekova ropstva pod Turcima” postala je fraza svakog srpskog nacionaliste. Ipak, ovo zapravo nije istina, a za dokazivanje tvrdnje su dovoljni osnovi matematike.

Često pominjana, sudbonosna 1389. godina nije bila godina propasti srpske države. Nezavisnost je zvanično izgubljena tek padom Smedereva 1459. godine, dakle punih 70 godina kasnije! Slično tome, Srbi su stalno dizali ustanke, ali su zvaničnu autonomiju dobili tek hatišerifom iz 1830. godine.

Dakle, pod turskom okupacijom Srbija je bila 371 godinu (1830 – 1459 = 371).

Zabuna potiče od datuma koji se uzimaju za početak i kraj turske vladavine. Neki za pad Srbije uzimaju Kosovsku bitku, a za dan oslobođenja ‘tek’ Berlinski kongres – 1878. godine.

Najveći vezir Osmanskog carstva bio je Srbin

 

Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović, pre nego što su ga osmanske vlasti odvele od kuće putem danka u krvi, bio  je učenik, a zatim i pisar u manastiru Mileševa gde je njegov ujak bio kaluđer.

Bio je poreklom Srbin iz Hercegovine rođen u selu Sokolovići blizu gradića Rudo. Prvo ime mu je bilo Bajica Nenadić.

Najkraći mirovni sporazum u istoriji potpisan je između Srbije i Bugrske

 

Srpsko—bugarski rat iz 1885. okončan je sklapanjem mirovnog sporazuma 3. marta 1886. u Bukureštu.

Čitav tekst mira je bio sažet u jednu rečenicu: “Mir koji je prekinut između Kraljevine Srbije i Kneževine Bugarske 2. novembra 1885. povraća se od dana izmena ratifikacija ovog ugovora, koja će biti u Bukureštu”.

Knez Mihailo Obrenović nije umro bez naslednika

 

Iako knez Mihailo Obrenović nije imao zvaničnih potomaka, jeste imao vanbračnog sina! On se zvao Velimir Mihailo Teodorović, bio je veliki srpski dobrotvor i ktitor mnogobrojnih udruženja koji je sav svoj imetak zaveštao otadžbini. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu, a njegova zadužbina “Velimirijanum” aktivno je pomagala nadarene pojedince i institucije sve do ’70-ih godina prošlog veka.

* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!