Poslednji veliki vladar srednjeg veka: Žrtvovao je porodicu da SPASI SRBIJU, ali ga je stiglo OČEVO “PROKLETSTVO”

Despot Đurađ Branković vladao je Srbijom u vrlo burnim vremenima. Pritisnut između osmanske najezde koja je i učinila kraj srpskoj srednjovekovnoj državi, oslanjajući se čas na Turke, čas na Ugarsku, pokušavao je da sačuva srpsku državnost što je više mogao.

Wikipedia

Đurađ Branković, još poznat i kao “Smederevac” bio je srpski despot drugi sin Vuka Brankovića i Mare, ćerke kneza Lazara.

– Brankovići su najverovatnije potekli iz Zahumlja. Prvi predak te dinastije bio je vojvoda Mladen, župan Trebinja i Gračevice, koji se spominje u vreme kralja Milutina i kralja Stefana Dečanskog. Mladenov naslednik i sevastokrator bio je Branko Mladenović, koji je upravljao oblašću oko Ohrida, a uspon je doživeo u vreme cara Dušana. Branko Mladenović se, zapravo, smatra rodonačelnikom dinastije Brankovića – ispričao je istoričar ocent dr Boris Stojkovski na nedavno održanoj tribini “Despot Đurađ Branković: poslednji veliki vladar srpskog srednjeg veka” u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.

Lazarevići vs Brankovići

Wikipedia

Najpoznatiji preci despota Đurđa Brankovića su njegovi roditelji Vuk Branković, upravitelj oblasti Kosova, i Mara Lazarević, najstarija kćerka kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice. Oni su imali trojicu sinova – Grgura, Đurđa i Lazara.

Vuk Branković vekovima NEPRAVEDNO OPTUŽEN? IZA IZDAJE na Kosovu stoji NEKO DRUGI

Najveći deo poseda Vuka Brankovića nakon Kosovskog boja pripao je Stefanu Lazareviću, strateški bitna zdanja su zauzeli Turci dok su njegovoj supruzi Mari i sinovima ostala samo mala oblast sa sa sedištem u Vučitrnu.

Grgur se zamonašio i kao monah Gerasim umro u Hilandaru 1408. Lazar je ubijen u toku bitke 1410. Tako je došlo do toga da Đurađ, nakon očeve smrti u turskom zatočeništvu preuzme upravljanje posedima Brankovića. Despotsko dostojanstvo dodelio mu je Jovan Sedmi Paleolog.

Đurađ je u početku bio privržen despotu Stefanu Lazareviću koji mu je bio ujak. To, međutim, u doba kada je vlastela pred najezdom Turaka igrala na tankoj ivici očuvanja naroda sa jedne strane, i svojih povlastica sa druge, nije potrajalo…

– Razlozi za sukob u Carigradu između despota Stefana i Đurađa Brankovića nisu razjašnjeni, ali se najčešće navodilo da je povod bila Đurđeva potajna želja da se, nakon smrti sultana Bajazita, pridruži Sulejmanu, dok je Stefan podržao Sulejmanovog protivnika Musu. Kada se Stefan sa Lezbosa vraćao u Srbiju, čekale su ga trupe Đurđa Brankovića, ali i Sulejmanovi ratnici. Nedaleko od Gračanice došlo je do čuvene Tripoljske bitke 1402. godine – objasni je predavač.

Godine 1414. Đurađ se oženio Irinom Kantakuzinom, potomkinjom jedne od najznačajnijih vizantijskih porodica.

Naslednik

Pred kraj života je Stefan, koji nije imao potomaka, 1426. godine prihvatio je Đurađa kao svog naslednika i despota. Garant tome bio je ugarski kralje Žigmund koji je to prihvatio uz uslov da se Ugarima vrate Beograd i još neke teritorije.

Despot Đurađ Branković vladao je Srbijom u vrlo burnim vremenima. Pritisnut između osmanske najezde koja je i učinila kraj srpskoj srednjovekovnoj državi, oslanjajući se čas na Turke, čas na Ugarsku, pokušavao je da sačuva srpsku državnost što je više mogao.

– U njegovo doba Srbija je doživela i poslednji privredni uspon i uzlet, zahvaljujući rudnicima – smatra dr Stojkovski.

BOLJI OD LAZARA, NAJSLAVNIJI NAKON DUŠANA: Neustrašivi vitez, POSLEDNJI veliki srednjovekovni VLADAR SRBIJE

Despot je izgradio i Smederevo, poslednju veliku srpsku prestonicu pre pada pod Turke.

Kako se ratna sreća okretala čas na jednu, čas na drugu stranu, tako se i despot okretao čas prema Turcima, čas prema Ugarima bivajući vazal i jednima i drugima samo da sačuva narod i svoju mnogobrojnu porodicu – iz dva braka, imao je 3 sina i 2 ćerke.

Nažalost, na duge staze, nije uspeo ni u jednom od ova dva cilja… U vreme kada se već pričalo o, po svoj prilici, nepostojećoj izdaji njegovog oca Vuka Brankovića na Kosovu, narod je govorio da Đurađ nije uspeo da izbegne “očevo prokletstvo”.

“Prokletstvo” Brankovića

Brankovići
Dnevno.rs/Kolaž

Njegovi sinovi Grgur i Stefan oslepljeni su 1441. naredbom turskog sultana Murata II.

Đurađ je pokušao da rodbinskim vezama sačuva granice svoje države – poslao je ćerku Katarinu na dvor grofa Ulriha Celjskog, a Maru u Muratov harem. U znak prijateljstva sa Vizantijom, svog sina, naslednika Lazara, oženio je vizantijskom princezom Jelenom.

Ni ovo nije pomoglo. Turci su u nekoliko navrata osvajali Smederevo. Đurađ je godine proveo lutajući po evropskim dvorovima i moleći za pomoć u izgradnji hrišćanske vojske koja bi se oduprla turskoj najezdi po Evropi, ali niko za to nije imao sluha.

VUK NIJE IZDAO NA KOSOVU! Do smrti se borio protiv Turaka, a tužna sudbina zadesila je ČITAVU NJEGOVU PORODICU

Umro je 1456. u godinama koje su u ono vreme smatrane dubokom starošću (79) ostavljajući Srbiju u teškoj poziciji. Njegov naslednik, najmlađi sin Lazar, kao ni oni koji su usledili, nisu uspeli da spasu Srbiju.

– U široj javnosti nepravedno zapostavljen, despot Đurađ Branković i njegovo doba predstavljaju važnu etapu u razvoju srpske srednjovekovne države – zaključio je na kraju tribine dr Stojkovski.