Praznik praštanja i ljubavi: Imate dobrog komšiju? Danas mu obavezno poklonite OVO

Sveti Foka
Wikipedia

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave sećanje na dvojicu ranohrišćanskih svetitelja istog imena - Svetog Foku Sinopskog i Svetog Foku Baštovana.

 

Sveti Foka Sinopski je bio svetitelj iz 2. veka koji je od rane mladosti propovedao hrišćanstvo među mnogobošcima i govorio o Isusu i njegovom životu.

Prema legendi, jedne noći je Foka usnio goluba kako sleće sa neba noseći u ustima venac od cveća i spušta ga na svetiteljevu glavu. Zatim se začuo glas koji je Foki prorekao da će uskoro na mukama umreti zbog svoje vere u Isusa.

Svetac se prema predanju nije uplašio niti pokušao da bezi već je mirno sačekao. Nedugo posle sna, utamničen je i dugo mučen. Kako je odbijao da se odrekne svoje vere, bačen je u ključalu vodu i preminuo je u velikim mukama za vreme vladavine cara Trajana 117. godine.

U hrišćanskoj tradiciji se pominje da će ovaj svetitelj doći u pomoć svakome ko se na ovaj dan nađe u nevolji i iskreno pokaje za svoje grehe.

 

Danas se obeležava i sećanje na jednog drugog hrišćanskog svetitelja istog imena- Svetog Foku Baštovana koji je živeo u 3. veku.

Prema predanju, on je živeo u gradu Sinopu blizu Crnog Mora i bio je baštovan. Njegova bašta, koju je sam obrađivao, bila je nadaleko poznata, jer je ovaj svetitelj sve voće i povrće iz nje delio sirotinji. Plodove je čak ostavljao pored puta, kako bi mogao da ih nađe i pojede bilo koji prolaznik.

Pročuo se kao hrišćanin koji je svojim vrlinama naveo mnoge mnogobošce da prime hrišćanstvo. Zbog toga je lokalni knez poslao vojnike da ga ubiju. Sveti Foka ih je primio na svom imanju veoma srdačno, pogostio plodovima iz bašte. Vojnicima se čovek toliko svideo da nisu želeli da ga ubiju. Međutim, svetitelj je ih zamolio da ipak izvrše naređenje jer nije želo da zbog njega nastradaju. 

Na mestu njegove smrti, hrišćani su uskoro podigli hram sa Fokinim čudotvornim moštima. 

Svetog Foku Baštovana naročito poštuju mornari, a pozivaju ga u pomoć svi putnici na moru. Veruje se da na današnji dan niko ne sme da odbije prosjaka koji mu dođe na kućni prag jer na taj način vređaju i sveca.

 

Takođe, poznanici i komšije danas treba jedni drugima da daruju voće kako bi njihovo prijateljstvo ostalo čvrsto i trajalo dugo.