PRAZNIK SVETOG ALIMPIJA: Uživajte u danu, ali pazite – na trpezi danas NIKAKO ne sme da se nađe OVO JELO

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog prepodobnog Alimpija Stolpnika, hrišćanskog asketu iz 7. veka.

Alimpije Stolpnik
Wikipedia

Sveti Alimpije Stolpnik rođen je u Adrijanopolju gradu Paflagonijskom. Legenda kaže se još pre rođenja moglo naslutiti da će njegov život biti čudesan, aAlimpije je od malena bio predan Bogu i služio je u crkvi kao đakon.

Željan usamljeničkog života, molitve i služenja Bogu, Alimpije je uskoro rešio da se osami i povukao se na groblje van grada koje su ljudi izbegavali. Tu je uklonio paganska obeležja, sazidao hram i pored njega poboo stub na koji se popeo.

Na stubu je, na hladnoći i vrućini, u postu i molitvi, proveo prema hrišćanskom predanju oko 53 godina! Zbog toga je nazvan stolpnikom i ostao je dosledan uprkos iskušenjima i podsmehu ljudi.

Posle nekog vremena, ljudi su počeli da ga poštuju i da mu dolaze radi utehe, pouke i isceliteljskih moći. Pored stuba su uskoro nikla i dva manastira – muški i ženski. Tu su živele i majka i sestra Svetog Alimpija, a svetitelj je rukovodio zajednicom i propovedao o hrišćanskim vrednostima i vrlinama.

Četrnaest godina pred smrt, Svetom Alimpiju su obolele noge, tako da više nije mogao da stoji nego je ležao na boku. Ipak, i tada je pomagao ljudima uklanjajući sve njihove probleme – bolne je isceljivao, predskazivao je budućnost i štitio ljude od demona i nečastivih sila.

Po predanju, Alimpije je živeo 120 godina i preminuo je 640. godine u vreme vizantijskog cara Iraklija. Njegova glava je sačuvana u Kotlomuškom manastiru na Svetoj gori.

Sveti Alimpije Stolpnik poštovan je i u katoličkoj i u pravoslavnoj crkvi. Kod Srba postoji verovanje da je upravo ovaj svetitelj narod spasao od kuge, zaustavio gubu i od našeg naroda odbio druge bolesti. Zato na današnji dan svako treba da što ranije ode u crkvu kako bi preko cele godine bio zdrav.

Sveti Alimpije se smatra zaštitnikom stoke koja se danas, narod kaže, nikako ne upreže, da se svetac ne bi naljutio. Takođe, na današnji dan treba izbegavati kravlje meso. U nekim krajevima Srbije, naročito na istoku, domaćini veruju da, da bi “kuću krenulo” – da bi vladao napredak, sloga i mir, na današnjim trpezama nikako ne sme da se nađe teletina.

Običaj verovatno “vuče poreklo” od toga što je u toku Božićni post, pa na stolu svakako ne bi trebalo da bude namirnica životinjskog porekla.