PRAZNIK ZAŠTITNICE ŽENA: Danas skuvajte OVO JELO i verujte – MIR I SLOGA stižu u vaš dom

Sveta Varvara, poznata kao i Sveta Barbara, živela je u trećem veku u vreme rimskog cara Maksimijana i danas je svetiteljka koju poštuju obe crkve - i katolička i pravoslavna.

Sveta Varvara
Wikipedia

Priča kaže da je otac Svete Varvare otac Dioskor bio mnogobožac i veoma strogo ju je vaspitao. On je želeo da je uda za nekog bogatog i viđenog čoveka, a ona je imala brojne prosce jer je bila veoma lepa. Međutim, ona nije želela da se udaje, jer se zavetovala da će ostati devica i povetiti svoj život Bogu.

Varvara je bila izuzetno lepa i mudra devojka i otac je, u želji da je sačuva, zatvorio u kulu svoga dvorca okruženu bogatstvom, udobnostima i sluškinjama.

U toj usamljenosti Varvara je svojim blistavim umom dosegla do saznanja o Tvorcu i Gospodu iako je niko nije imao tome poučiti. Kada je jednom uspela da pobegne iz kule, Božjim promislom srela je neke hrišćanke od kojih je saznala ono što je i sama naslućivala.

Vratila se u kulu i u svom kupatilu prosekla i treći prozor kao simbol Svete Trojice, a prstom, kao gvožđem izdubila krst u kamenom zidu. Iz njene stope na podu kupatila proključao je izvor žive vode koja je lečila mnoge bolesti.

Zlatokosa
Wikipedia/Kolaž

Kada je sve ovo saznao surovi otac, prijavio je ćerku načelniku Martijanu. Bacili su je u tamnicu i mučili je zajedno sa još jednom hrišćankom – Julijanijom.

Odsekli su im grudi i za porugu vodili ih po gradu. Na kraju, Varvaru je zaklao rođeni otac, a Julijanu vojnici. Odmah potom, udario je grom u Cioskorovu kuću i ubio i njega i Martijana. Sveta Varvara skončala je 306. godine, a njene čudotvorne mošti nalaze se u Kijevu.

A koju svetski poznatu bajku je inspirisala sudbina Svete Varvare možete saznati KLIKOM OVDE!

Iako nije zapovedan crkveni praznik, u narodu je dan Svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu.

Njen kult je podjednako razvijen kako na Istoku tako i na Zapadu. Smatra se zaštitnicom rudara, zemljoradnika, zidara, kuvara, tesara… Kao i svaka svetiteljka, uvek dolazi u pomoć ženama u nevolji i tada se javlja ili sama ili kao pratnja Bogorodici.

Kod nas je sačuvan običaj, iako nepoznatog porekla, da se danas kuva “varica” od raznih žitarica koja se jede ovog i sledećih dana. Vareno žito se jede u kući, njim se u prošla vremena posipalo mesto gde se uzima voda za piće, a meša se i sa soli, pa se daje stoci. Deca ovog dana prilikom pripreme “varice” pevaju: “Vari vari varice, da se radu jarice i bijele jagnjice i detici i junčići”.

Takođe se “seje” žito, u plitak tanjir ili činijicu, koje će ozeleneti do Božića. To čine i rimokatolici. Na Zapadu se na njen dan stavlja u vodu grančica višnje ili trešnje, da bi procvetala za praznik Rođenja Hristova.