PREBROJAVANJE KRVNIH ZRNACA: Da li je moguće razjasniti – da li je NIKOLA TESLA bio Srbin, Hrvat ili Amerikanac?

Zbog svega što je Nikola Tesla darovao čovečanstvu, suvišna je rasprava o tome pripada li Srbiji, Hrvatskoj ili možda Americi, a najtačnije bi bilo reći da je on svetski naučnik, prenosi danas agencija Hina s Radio-televizija Srbije (RTS) koja najavljuje naučno-kulturno-turističku rutu "Putevima Nikole Tesle".

Tesla
Wikipedia

“Putevima Nikole Tesle” je projekt koji godinama pripremaju članovi međunarodnog “Klastera puteva kulture” i stručnjaci iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i SAD. Ta ruta povezuje osam zemalja na dva kontinenta, uključujući Srbiju i Hrvatsku, a ekipa RTS-a istraživala je koliko traje spor sa susedima o tome “čiji je Tesla” čiji se deo zaostavštine može videti samo u muzeju u Beogradu.

” ‘Prebrojavanje krvnih zrnaca Nikole Tesle’ – baš tako mnogi opisuju raspravu koja se proteklih dana vodila između Srbije i Hrvatske”, navodi Hina sa RTS koja podseća da je polemiku čiji je on pokrenula najava da Hrvatska želi da predstavi Teslu na izložbi u Dubaiju 2020. kao – hrvatskog izumitelja.

Istoričar Dejan Ristić zamera učesnicima rasprave što nisu naveli da je “nesumnjiva istorijska činjenica” da je Nikola Tesla “rođen na teritoriju današnje Republike Hrvatske”, a ne u Hrvatskoj. 

“Po toj istoj logici je Konstantin Veliki (rođen na teritoriju današnjeg Niša) srpski car. To su notorne gluposti i to se ne radi u ozbiljnim društvima”, rekao je Ristić, podsetivši da se “Tesla u kontinuitetu izjašnjavao kao Srbin” i da je od 1918. do 1943. kada je umro u Njujorku, “pozdravljao ideju jugoslavenstva, ali i dalje ostajao Srbin”.

Srbin ili Hrvat, pitanje se uglavnom postavi kada je Teslu potrebno predstaviti kao svog na velikim sajmovima, kongresima, izložbama. Kada smo sa susedima počeli da se sporimo čiji je Telsa?

“U vreme kada je on živeo od momenta rođenja do smrti, hrvatska država nije postojala, ona je postala međunardono pravni subjekt tek krajem 20. veka. Dakle, počeli smo da se svađamo oko Tesle tek kada je umro i kada je čitav svet postao svestan jednog od najvećih genija ljudske vrste”, ukazuje Ristić.

Kustoskinja Muzeja Nikole Tesle u Beogradu, Milica Kesler rekla je, prenopsi dalje Hina s RTS-a, da to što piše u Teslinom rodnom listu previše ne zanima sve veći broj posetilaca i turista koji dođu u Teslin muzej: tokom 2018. godine 150.000 ljudi od kojih su dve trećine bili stranci.

“Nikola Tesla je ostavio oko 300 patenata koji su registrovani u čak 26 zemalja. Zbog svega što je darovao čovečanstvu, možda je i suvišna rasprava da li pripada Srbiji, Hrvatskoj ili možda Americi. Najtačnije bi bilo reći da je on svetski naučnik”, zaključuje RTS u prilogu “Prebrojavanje krvnih zrnaca Nikole Tesle”, prenosi Hina.