Preminuo Mehmed VI, poslednji turski sultan – 1861. godine

Turska
Wikipedia

Na današnji dan rođen je turski sultan Mehmed VI – posljednji koji je vladao Osmanskim Carstvom. Rođen je u raskošnoj palati Dolmabahše u Istanbulu, smeštenoj točno na obali Bosfora.

 

Mehmed VI bio je 36. po redu vladar iz Osmanske dinastije. Puna titula Mehmeda VI obuhvatala je veliki broj počasnih naslova, uključujući titule padišaha (persijski naziv za cara) i kana nad kanovima, a on je ujedno imao i uzvišenu funkciju kalifa Islama – što označava Muhamedovog naslednika/predstavnika.

Zanimljivo je da je majka tog poslednjeg sultana bila čerkeske narodnosti, podreklom iz okolice Kavkaza. Ime joj je bilo Gülüstü i umrla je svega tri meseca nakon što ga je rodila.

Pod pritiskom Mustafe Kemala, Nacionalna skupština je 1. novembra 1922. godine donela odluku da se sultanat stavi van snage i zadnji sultan Mehmed VI je morao da napusti zemlju.

On je umro 16. maja 1926. godine i egzilu.

Gazi Mustafa Kamal-paša — Ataturk proklamovao je 29. oktobra 1923. godine Republiku i postao njen prvi predsednik.

Ostali događaji na današnji dan:

1742 – Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej , direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto telo koje se periodično pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.
1784 – SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.
1809 – Engleska i Španija su sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.
1826 – U Pešti je osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima. To književno i kulturno društvo odigralo je ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini. Ubrzo po osinivanju počelo je da izdaje “Letopis Matice srpske”, najstariji srpski književni časopis. Preseljena je 1864. u Novi Sad.
1840 – U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva svetog Savu. Prva proslava Savindana održana je 1812. u Zemunu, a himna svetom Savi je prvi put izvedena 1839. u Segedinu.
1867 – U okviru balkanskih nacionalno-oslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, srpska vlada sklopila je s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predvidjen srpski knez Mihailo Obrenović.
1892 – Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa “Živa antika”. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije, prevodio je Platona, Aristotela, Tukidida i druge pisce i sve velike antičke tragičare (“Istorija helenske književnosti”, “Istorija helenske etike”).
1897 – Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, osudjen je na 16 godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Posle oslobodjenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi FNR Jugoslavije.
1898 – Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol , autor fantastičnih bajki “Alisa u zemlji čuda” i “Alisa s onu stranu ogledala”.
1907 – Zemljotres je razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko 1.000 ljudi.
1941 – Rođen je slovenački političar i državnik Milan Kučan, predsednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije (1991). Slovenija je u njegovo vreme proglasila nezavisnost (25. juna 1991) i postala jedna od najuspešnijih bivših komunističkih zemalja u sprovodjenju radikalnih političkih i privrednih reformi. Ponovo je biran za predsednika Slovenije 1994. i 1998.
1943 – U Kazablanki je počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Ruzvelta, Čerčila i De Gola . Na konferenciji koja je završena 26. januara zaključeno je da sile Osovine moraju bezuslovno kapitulirati i preciziran je datum iskrcavanja Saveznika u Italiji.
1953 – Narodna skupština FNR Jugoslavije izglasala je ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvodjača. Umesto vlada i ministarstava uvedena su izvršna veća i državni sekretarijati. Prvi predsednik Saveznog izvršnog veća postao je Josip Broz Tito.
1957 – Umro je Hemfri Bogart, jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina. Dobitnik Oskara 1951. za film “Afrička kraljica”, legendarnu popularnost stekao je u filmovima “Kazablanka” i “Malteški soko”.
1969 – Lansiran je sovjetski vasionski brod “Sojuz 4” s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije “Sojuz 5” u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli su u “Sojuz 4”. To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u zemljinoj orbiti.
1991 – Umro je srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno delo “Savremeni srpskohrvatski jezik”.
1991 – U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, medju kojima i Abu Ijad, jedan od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije.
2000 – Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatko i Marjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni su krivim pred Medjunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu za brutalni masakr nad 116 Muslimana u Ahmićima u Bosni 1993. Oni su osudjeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. oktobra 2001. proglašeni nevinim i oslobodjeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.
2003 – U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji desetine hiljada ljudi je u Nikoziji zahtevalo kraj višedecenijske izolacije.
2004 – Italijanska i egipatska policija uhapsile su Ritu Algranati, pripadnicu levičarske terorističke grupe Crvene brigade, koja je učestvovala u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, 1978. godine.
2008 – Umro je Anhel Gonsales jedan od najvećih španskih pesnika i pripadnik generacije književnika poznatih po borbi protiv diktature Fransiska Franka.
2009 – Umro je istaknuti hrvatski vajar Dušan Džamonja.
2009 – Sud u Parizu oslobodio je šest lekara i farmaceuta optužbe za smrt 117 dece koja su 1980-tih tretirana hormonom rasta i potom obolela od Krojcfeld-Jakobsove bolesti.
2010 – Umro je američki pevač i tekstopisac Bobi Čarls autor poznatih hitova “See You later Alligator” i “Walking to New Orleans”.