Preminuo veliki župan Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića – 1199. godine

Stefan Nemanja
Wikipedia

Na današnji dan u Hilandaru je preminuo Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića koja je vladala Srbijom 200 godina. Bio je veliki župan od 1166 godine i postavio je osnove državne samostalnosti Srbije i njene političke moći.

 

Stefan Nemanja je bio veliki župan Raške, rodonačelnik vladarske dinastije Nemanjića i tvorac moćne srpske države u srednjem veku.

Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara i, zajedno sa sinom Savom, jednim od utemeljivača Srpske pravoslavne crkve, koja ga slavi kao Svetog Simeona Mirotočivog. Doba njegove vladavine predstavlja prelomni period u istoriji i kulturi Srba.

Kao najmlađi sin vlastelina Zavide, zbacio je između 1166. i 1168. godine svog najstarijeg brata Tihomira i vrhovnu vlast Vizantije. Pored brata Tihomira imao je još dva brata Miroslava i Stracimira. Nakon propasti antivizantijske koalicije, u kojoj je učestvovao, 1172. godine, Nemanja se predao vizantijskom caru Manojlu Komninu (1143 — 1180) i priznao ga za svog suverena.

Posle njegove smrti 1180, započeo je napade na vizantijsku teritoriju i završio širenje svoje vlasti na sve okolne srpske oblasti (Kosovo, Zeta, Travunija, Zahumlje i Neretvljanska oblast), osim Bosne. Njegova ekspanzija je okončana porazom na Moravi 1190, nakon čega je Raška ponovo postala vizantijski vazal, ali je Nemanji priznat veći deo dotadašnjih osvajanja.

Povukao se sa prestola 1196. u korist sina Stefana, kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog, i zamonašio se pod imenom Simeon u manastiru Studenici.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog sveca iz loze Nemanjića.

Ostali događaji na današnji dan:

1199. U Hilandaru umro Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića, koja je vladala Srbijom 200 godina. Veliki župan od 1166, postavio osnove državne samostalnosti Srbije i njene političke moći. Povukao se sa prestola 1196. u korist sina Stefana, kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog, i zamonašio se pod imenom Simeon u manastiru Studenici. Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog sveca iz loze Nemanjića.

1571. Umro italijanski vajar i pisac Benvenuto Čelini, dvorski zlatar Kozima Medičija, rimskih papa i francuskog kralja Fransoa I, najbolji izrađivač sitnih zlatarskih predmeta u svoje vreme. Njegova autobiografija “Moj život” predstavlja značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse.

1633. Inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu lišila slobode astronoma Galilea Galileja zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak života naučnik proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, a zabrana sa njegovih dela skinuta 1757.

1668. Sporazumom iz Lisabona Španija priznala nezavisnost Portugala.

1689. Kralj Engleske i Škotske Vilijam III od Oranža i njegova žena Meri, kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Džejmsa II, proglasili suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom.

1787. Umro dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof i diplomata Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih naučnika svog doba.

1793. Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska kraljevina sklopile savez protiv revolucionarne Francuske.

1831. Rođen srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa desnog krila Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih političara XIX veka. Bio namesnik maloletnom knezu Milanu Obrenoviću, predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, predsednik Vlade kneževine i kraljevine Srbije i namesnik maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Napisao “Diplomatsku istoriju Srbije”.

1883. Umro nemački kompozitor Rihard Vagner, stvaralac kasnog romantizma, koji je srušio tradicionalnu strukturu opere da bi ostvario svoju zamisao o sveobuhvatnom umetničkom delu, “muzičkoj drami”.

1945. Sovjetska Crvena armija u Drugom svetskom ratu oslobodila Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika.

1945. Američki i britanski avioni u Drugom svetskom ratu počeli bombardovanje nemačkog grada Drezdena. Grad tokom dva dana bombardovanja razoren, a veruje se da je poginulo oko 135.000 ljudi.

1961. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija doneo odluku da u Kongo budu upućene međunarodne mirovne snage da bi bilo sprečeno izbijanje građanskog rata u toj zemlji.

1974. Umro slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umetnika XX veka.

1975. Kiparski Turci u severnom delu ostrva, koje je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili “Tursku federalnu državu Kipar” i formirali ustavotvornu skupštinu. Za prvog predsednika skupštine izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.

1984. Šef Komunističke partije SSSR i države postao Konstantin Černjenko, nasledivši preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider SSSR-a.

1990. SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dve nemačke države objavili plan o ujedinjenju Nemačke.

1991. Američki bombarderi razorili sklonište u Bagdadu identifikovano kao vojni položaj, a u kom su civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo oko 500 ljudi, među njima velik broj dece i žena.

1999. U Beogradu sahranjen Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Posle rata bio načelnik Generalštaba Jugoslovenske narodne armije, državni funkcioner i diplomata.

2000. Papa Jovan Pavle II zatražio oproštaj za sve grehove Rimokatoličke crkve u prošlosti, uključujući odnos prema Jevrejima i jereticima.

2001. Amerikanka En Bankroft i Norvežanka Liv Arnesen postale prve žene koje su na skijama prešle Antarktik. Njihovo putovanje od 2.700 kilometara trajalo 90 dana.