Rođen američki političar, državnik i predsednik SAD Abraham Linkoln – 1809. godine

Linkoln
Wikipedia

Abraham Linkoln je bio šesnaesti predsednik SAD-a i jedan od velikih američkih vođa. Politikom se bavio od 1832. godine, a 1856. godine priključio se republikanskoj stranci, osnovanoj da bi se suprotstavila širenju ropstva među novopriključenim državama SAD.

 

Godine 1860. Linkolnov izbor za predsednika SAD je podstakao južne robovlasničke države SAD da započnu proces otcepljenja i stvore Konfederativne Američke Države.

Linkolnova vlada u Vašingtonu nije priznala novostvorenu konfederaciju tako da je u proleće 1861. godine došlo do izbijanja Američkog građanskog rata. Godine 1862. je doneo Proglas o ukidanju ropstva.

Njegov mandat je značajan po celom nizu reformi koje su ojačale pozicije federalne vlasti na račun federalnih država. Nekoliko meseci nakon što je Linkoln pobedio na izborima 1864. godine, Konfederacija je prisiljena na kapitulaciju i rat je završen pobedom Unije.

Nekoliko dana kasnije, 15. aprila 1865. Linkoln je ubijen u pozorištu kao žrtva fanatičnog južnjačkog glumca Džona Vilksa Buta.

Ostali događaji na današnji dan:

1804. Umro je nemački filozof Imanuel Kant začetnik nemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa čije je delo donelo revolucionarne promene u modernoj filozofiji (“Kritika čistog uma”, “Kritika praktičnog uma”, “Kritika rasudne snage”, “Opšta istorija prirode i teorije neba”).

1809. Rođen je američki državnik Abraham Linkoln, predsednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865, kada ga je u Vašingtonu ubio jedan fanatični pristalica ropstva. Od 1861. do 1865. vodio je građanski rat protiv otcepljenih južnih država i uspeo sačuvati Uniju, a 1863. je proglasio ukidanje ropstva u SAD.

1818. Čile je proglasio nezavisnost od Španije.

1832. Pacifička ostrva Galapagos su pripojena Ekvadoru.

1851. Edvard Hargrejvs je našao zlato u Samerhil Kriku u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.

1882. Rođen je slikar Ljubomir Ivanović. Značajno je doprineo razvoju grafike i crteža u srpskom slikarstvu, a njegovi radovi s motivima iz Srbije i Makedonije, pored umetničke imaju i izuzetnu dokumentarnu vrednost.

1899. Nemačka je kupila od Španije ostrvo Karolina i Marijanina ostrva u Pacifiku.

1912. Poslednji kineski car Pu Ji iz dinastije Manču je abdicirao, Kina je postala republika, a prvi predsednik Sun Jat Sen.

1942. Prilikom bekstva iz logora kod Niša u Drugom svetskom ratu, nemački vojnici su ubili 42 logoraša, a 105 je pobeglo. Za odmazdu je streljano 850 ljudi.

1953. SSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom posle bombaškog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel Avivu.

1961. Saopšteno je da su pripadnici separatitičkog pokreta Katange ubili premijera Konga i nacionalnog heroja Patrisa Lumumbu. Nikada nisu otkriveni datum i okolnosti pod kojima je ubijen.

1973. Severni Vijetnam je tokom Vijetnamskog rata oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.

1974. U Moskvi je uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. Narednog dana oduzeto mu je sovjetsko državljanstvo i proteran je iz zemlje. Posle dve decenije provedene u emigraciji u Vermontu (SAD), 1994. se vratio u Rusiju..

1979. U Rodeziji je poginulo 59 ljudi u putničkom avionu “Er Rodezija” kojeg su oborili gerilci.

1986. SAD su izručile SFR Jugoslaviji ratnog zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova ustaške vlade Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenske vlasti su Artukovića koji je posle rata pobegao, optužile za ratne zločine nad civilima, među kojima je bilo najviše Srba i Jevreja.

1993. Bivši predsednik Malija Musa Traore i trojica visokih oficira osuđeni su na smrt zbog masovnih ubistava 1991.

1999. Senat SAD je predsednika Bila Klintona oslobodio optužbi za krivokletstvo i opstrukciju pravde čime je, posle godinu dana, okončana “seksualna afera” sa Monikom Levinski i izbegnut “impičment” (smenjivanje).

1999. Poljska, Mađarska i Češka, prve od bivših članica Sovjetskog bloka, priključile su se NATO-u.

2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo je suđenje bivšem predsedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, prvom šefu države kome se sudilo pred Međunarodnim sudom. Milošević je u maju 1999. optužen za zločin protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992, Bosni 1992-95. i na Kosovu 1999. Početak “procesa stoleća” pratilo je više od hiljadu svetskih medija. Na zahtev Haškog tribunala, vlasti Srbije su Miloševića isporučile sudu u Hagu 28. juna 2001.

2002. Pakistanske vlasti uhapsile su militantnog islamistu Ahmada Omara Saeda Šeika, britanskog državljanina, koji je glavni osumnjičeni za otmicu i ubistvo američkog reportera Danijela Perla, izvestača Vol strit džornala.

2003. U sukobima vojske i pobunjenih pripadnika policije i drugih demonstranata tokom protesta u La Pazu (Bolivija) najmanje 30 ljudi je poginulo, a 160 je povređeno.

2004. Svetska zdravstvena organizacija potvrdila je da ptičiji grip koji je usmrtio mnogo ljudi, ne može da se prenese sa čoveka na čoveka.