Rođen Đovani Bokačo, italijanski književnik i humanista – 1313. godine

Đovani Bokačo
Wikipedia

Na današnji dan 1313. godine rođen je Đovani Bokačo, italijanski književnik i humanista. Učestvovao je aktivno u političkom i kulturnom životu firentinske Komune.

 

Đovani Bokačo, jedan od najznačajnijih pisaca humanizma, rođen je 1313. godine, najverovatnije u Čertaldu, kao vanbračno dete imućnog trgovca Bokačina di Kelina. Mladost je proveo u Napulju, gde se školovao i započeo svoj književni razvoj.

Nakon 1348. godine, književna slava i društveni položaj počeli su da mu donose različita priznanja od firentinske Komune. Pisac se tokom sledeće decenije bavio raznim zvaničnim, diplomatskim poslovima. Veoma veliki uticaj na Bokačov duhovni razvoj i književni rad imao je Petrarka, sa kojim se Bokačo upoznao 1350. godine u Firenci, i sa kojim je ostao prijatelj do kraja života.

Propast zavere u decembru 1360. godine, u koju su bile umešane ličnosti veoma bliske Bokaču izmenila je političke odnose unutar firentinske Komune. U tom periodu Bokačo je udaljen od javnih obaveza. Razočaran prevarama i intrigama u gradskom političkom životu pisac se povukao u Čertaldo, gde je učio i meditirao.

Godine 1373. firentinska Komuna ga je pozvala da u crkvi San Stefano di Badija javno čita i tumači Danteovu Komediju. Umro je u Čertaldu 21. decembra 1375. godine.

Ostali događaji na današnji dan:

1671. U Moskvi javno pogubljen vođa ustanka donskih kozaka i seljaka Stepan Stenjka Timofejevič Razin. U ruskim narodnim pričama i pesmama postao simbol prkosa i pobune.

1826. Pošto je ugušio pobunu janičara, turski sultan Mehmed II ukinuo janičarsku vojsku i uveo redovnu vojsku. Janičare 1330. od otete i poturčene dece hrišćanskih podanika osnovao sultan Orhan.

1852. U Novom Sadu štampan prvi broj lista “Serbski dnevnik”, s književnim dodatkom “Sedmica”. List izlazio 12 godina i bio jedan od retkih slovenskih listova u austrijskoj carevini.

1858. Rođen švedski kralj Gustav V, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti 1950. osigurao neutralan status Švedske u oba svetska rata.

1876. U Cetinju je, posle pregovora vođenih od oktobra 1875. do februara 1876, potpisan ugovor o savezu Srbije i Crne Gore protiv Otomanskog carstva. Odlukom Vrhovnog saveta odbrane Jugoslavije 25. decembra 1993. taj datum određen za Dan Vojske Jugoslavije.

1890. Rođen engleski filmski glumac Sten Lorel, zvezda urnebesnih komedija u kojima je, kao “mršavi”, činio tandem sa Oliverom Hardijem, “debelim”.

1920. U Londonu održana prva sednica Društva naroda.

1930. Umro srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije. S Jašom Prodanovićem 1921. osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik.

1941. Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio da do 10. jula budu zatvoreni svi nemački konzulati u SAD.

1944. Na Visu u Drugom svetskom ratu sklopljen sporazum Tito-Šubašić o odnosima Narodnoodlobodilačkog pokreta i jugoslovenske vlade u emigraciji.

1958. Obešen Imre Nađ, mađarski premijer u vreme antikomunističke pobune u Mađarskoj 1956. koju su ugušile sovjetske trupe. Nađ na montiranom procesu osuđen na smrt zbog izdaje. Na isti dan 1989. pola miliona Mađara prisustvovalo u Budimpešti njegovoj ponovnoj sahrani uz državne počasti.

1960. Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer morao da odloži posetu Japanu zbog antiameričkih nereda u toj zemlji.

1961. Ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev zatražio azil u Francuskoj za vreme gostovanja u Parizu sa ansamblom baleta “Kirov”. Karijeru nastavio u vodećim evropskim i američkim trupama i bio zvezda britanskog Kraljevskog baleta.

1963. Sovjetski Savez lansirao vasionski brod “Vastok 6” s prvom ženom-kosmonautom Valentinom Terješkovom.

1972. U Hanoveru uhapšena Ulrike Majnhof, članica terorističke grupe Bader-Majnhof.

1976. U Sovetu, najvećem crnačkom naselju u Južnoj Africi, izbili rasni neredi u kojima je, tokom nekoliko meseci, poginulo najmanje 600 crnaca i tri belca.

1977. Leonid Brežnjev zamenio Nikolaja Podgornog na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR.

1977. Umro nemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila “fau-1” i “fau-2”. Posle rata emigrirao u SAD, gde je radio za NASA.

1983. Za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR izabran Jurij Andropov.

1992. Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin u Vašingtonu potigli dogovor o smanjivanju arsenala dalekometnih nuklearnih raketa za dve trećine do 2003.

1994. Švajcarska odbila da izda vizu za ulazak u zemlju predsedniku Jugoslavije Zoranu Liliću, iako je dobio zvaničan poziv za učešće na međunarodnom skupu u Kran Montani. Takva odluka doneta na osnovu preporuke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u okviru mera o ekonomskoj blokadi Jugoslavije.

1996. Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio da je na prostoru bivše Jugoslavije, za vreme ratnih sukoba, od 1991. do 1995, nestalo oko 20.000 ljudi, od kojih oko 12.000 u Bosni i Hercegovini.

1998. Talibanska religiozna vojska u Avganistanu naredila zatvaranje više od 100 privatnih škola za devojčice.

1999. Organizacija Amnesti internešenel optužila SAD za kršenje ljudskih prava, jer su nastavile da izvršavaju smrtnu kaznu, posebno zbog njene primene i nad osobama koje su počinile zločin pre 18. godine.

1999. Nov predsednik Južnoafričke Republike Tabo Mbeki položio zakletvu. Na toj dužnosti zamenio Nelsona Mandelu, poznatog borca za prava crnaca, koji je skoro tri decenije proveo u zatvoru.

2001. Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao u Beograd, u prvu posetu šefa ruske države Jugoslaviji.

2001. Predsednik SAD Džordž Buš i njegov ruski kolega Vladimir Putin sreli se prvi put u Sloveniji. Dogovoreni saradnja i stalne konsultacije.

2001. Pobedom koalicije leve orijentacije na izborima za gradonačelnika Berlina, utrt put bivšim komunistima da uđu u gradsku vladu, prvi put od pada Berlinskog zida 1989.